KREŠIMIR SEVER predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata:
Što konkretno sadrži Vladin prijedlog izmjena Zakona o radu i zbog čega su izmjene predložene….
Prije odgovora na pitanje nužno je naglasiti kako su Vlada RH, HUP i sindikalne središnjice prije gotovo dvije godine dogovorili da će izmjene Zakona o radu ići u dvije faze. Prva faza odnosila se isključivo na usklađivanje Zakona o radu sa europskom pravnom stečevinom kao jednog od preduvjeta za zatvaranje pregovaračkog poglavlja19. sa EU. Druga faza trebala je početi nakon toga i prema dogovoru odnosila bi se na interesna pitanja poslodavaca i sindikata pri čemu bi se mijenjali oni dijelovi Zakona oko kojih se između HUP-a i sindikalnih središnjica postigne dogovor. Za te izmjene Vlada RH nije delegirala niti jedan prijedlog. Onda se nenadano „ispod žita” provukla informacija kako je u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva na izradi prijedlog izmjena Zakona koji predlaže sama Vlada RH. Jasno je kako je Vlada RH predložila izmjene Zakona o radu zbog svojeg neuspjeha u pregovorima sa sindikatima državnih i javnih službi, kao i neuspješnog pritiska na sindikate koji djeluju u tvrtkama u pretežito državnom vlasništvu, a vezano uz vladino traženje da u 2010. godini odustanu od regresa, božićnica i darova za djecu. Time je Vlada RH svoj problem kao poslodavca i nadziratelja poslovanja državnih tvrtki, kroz izmjene Zakona o radu nametnula kao nacionalni problem. Odnosno nacionalni je interes podredila svom interesu poslodavca. Neuspjeh u pregovaranju pokušava riješiti snagom „sile” kroz većinu u Hrvatskom saboru. U Zakonu o radu željela je mijenjati tri članka. Članak 79. koji regulira pitanje otkazivanja ugovora o radu radniku u slučaju profesionalne nesposobnosti za rad ili neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti u kojem zapravo unosi samo stilske, kozmetičke promjene u stavku 3. pa to ni nije izazvalo sindikate na reakciju i nije povezano sa problemima Vlade RH kao poslodavca. Gotovo da služi samo kao „dimna zavjesa” za izmjene druga dva članka, članka 262. koji regulira produženu primjenu pravnih pravila sadržanih u kolektivnim ugovorima i članka 263. koji regulira otkazivanje kolektivnog ugovora. Vlada želi čl. 262. ZOR-a izmijeniti na način da ako strane u kolektivnom ugovoru ugovore produženu primjenu pravnih pravila, to može trajati do sklapanja novog kolektivnog ugovora, ali ne dulje od 6 mjeseci. Do sada je stajalo ako strane kolektivnog ugovora nisu ugovorile drukčije, onda produljena primjena pravnih pravila kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu može trajati sve do sklapanja novog kolektivnog ugovora. Time Vlada RH ograničava potpisnicima kolektivnog ugovora slobodu ugovaranja produljene primjene pravnih pravila, dakle roka valjanosti kolektivnog ugovora, nakon njegovog isteka, sa razdoblja koliko god žele ili neograničeno do sklapanja novog kolektivnog ugovora, na maksimalno šest mjeseci, čak i ako se u tom vremenu ne dogovori i sklopi novi kolektivni ugovor. Nakon proteka toga roka poslodavcu prestaju obveze po do tada važećem kolektivnom ugovoru i obvezujuće mu ostaju još samo zakonske odredbe. Kako u takvom slučaju ugovaranja vremena važenja produžene primjene pravnih pravila kolektivnog ugovora ne bi došlo do primjene po radnika najpovoljnijeg prava, u prijedlog Zakona jednostavno je uglavljeno kako se ta odredba čl. 7. ZOR-a u ovom slučaju neće primjenjivati. Dakle jasno se Zakonom želi ograničiti primjena po radnika najpovoljnijeg prava. Stupanjem na snagu tog izmijenjenog Zakona o radu prestala bi i produžena primjena pravnih pravila kolektivnog ugovora koja su se produženo primjenjivala do dana njegova stupanja na snagu, osim za one kolektivne ugovore koji imaju ugovorenu tu produženu primjenu pravnih pravila koja će se primjenjivati do ugovorenog dana produžene primjene, ali najduže 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona. Izmjenom čl. 263 Vlada RH želi otvoriti mogućnost otkazivanja onih kolektivnih ugovora koji nemaju ugovorenu mogućnost ranijeg otkazivanja. Dakle, ako ta mogućnost i taj rok nisu ugovoreni kolektivnim ugovorom, onda se takvi ugovori ipak mogu otkazati, a otkazni rok iznosi jedan mjesec.
O autoru