Što radi Porezna uprava?

Nedavno je na pitanje novinara RTL-a o tome što je 1600 ljudi Porezne uprave, sada angažiranih na provjeri „tajanstvenih bogataša”, do sada radilo, prvi potpredsjednik Vlade RH gospodin Radimir Čačić odgovorio: „Ništa! Bukvalno ništa!”

To što je ova Vlada kao prioritetne poslove Porezne uprave navela upravo naplatu i ovrhu, te postupanje po članku 63. Zakona o porezu na dohodak, kao što su prethodne imale neke druge prioritete, ne znači da se u Poreznoj upravi „ništa ne radi“, kako neki otvoreno govore. Očito je da prvi potpredsjednik Vlade, kao i mnogi drugi nažalost, uopće ne poznaju rad Porezne uprave!

Da poznaju rad Porezne uprave, barem djelomično, znali bi da službenici Porezne uprave:

• obavljaju poslove s ukupno 4.300 službenika, obim poslova stalno raste  (npr. najnoviji posao reprogram dugova), a broj službenika se stalno smanjuje,  da u zadnje 4 godine nije zaposlen niti jedan službenik, da je nepopunjeno 650 radnih mjesta zbog odlazaka službenika iz Porezne uprave
• u svome radu svakodnevno primjenjuju 945 zakona, pravilnika, uredbi i drugih provedbenih propisa
• da svakodnevno evidentiraju, utvrđuju, nadziru i provode naplatu i ovrhu nad 21.922 uplatna računa poreza, doprinosa i drugih javnih davanja
• naplaćuju 90% svih prihoda državnog proračuna
• samo u jednoj godini dali su preko 7.300 stručnih mišljenja, tumačenja i uputa u svezi s poreznim propisima i njihovom primjenom
• godišnje zaprime, unesu i obrade preko 8,5 milijuna raznih obrazaca
• godišnje zaprime, unesu i obrade 1 milijun prijava poreza na dohodak
• godišnje zaprime, unesu i obrade  110.000 prijava poreza na dobit
• godišnje izdaju novih 137.000 poreznih kartica
• godišnje izdaju preko 1,05 milijuna raznih poreznih potvrda
• godišnje izdaju preko 2,5 milijuna raznih poreznih rješenja
• godišnje izdaju 15.100 rješenja o prekršaju i izreknu 18.700 prekršajnih kazni
• izdaju godišnje 63.600 ovršnih rješenja za neplaćene poreze, doprinose i druga javna davanja
• prijave u stečajnom i likvidacijskom postupku nenaplaćenih potraživanja u iznosu od 1,5 milijardi kn godišnje
• provode prisilnu naplatu za druga državna tijela, kao npr. kazne za prekršaje (MUP, sudove, Državni inspektorat, Carinsku upravu, javne bilježnike i dr.)  za 330.000 predmeta godišnje 
• u Kontakt centru odgovore na 95.000 poziva u jednoj godini
• samo u 2011. godini obavljeno je 8.878 poreznih nadzora kod poreznih obveznika, pri čemu je zapisnika sa utvrđenim nepravilnostima bilo 71 %, podneseno je 6.296 optužnih prijedloga u kojima je utvrđeno 11.178 poreznih prekršaja i podneseno 290 kaznenih prijava, novo utvrđena porezna obveza u obavljenim nadzorima je iznosila više od 1,7 milijardi kn
• zadnjih 10 godina unose sve podatke za predsjedničke, parlamentarne, a djelomično i za lokalne izbore u RH
• kao i niz drugih poslova koji nisu primarni zadatak Porezne uprave ali ih ona odrađuje (doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje preuzeti od zavoda 01.01.2003.) kao i sve poslove radi naplate prihoda jedinica lokalne i područne samouprave (porez na cestovna motorna vozila, porez na potrošnju, porez na tvrtku, članarine i doprinosi obrtničkoj i gospodarskoj komori, članarine Turističkoj zajednici, komunalne kazne, itd.)  

Iz gore nabrojenog dijela poslova koje Porezna uprava već dugi niz godina obavlja, vidljivo je da su službenici Porezne uprave svojim profesionalnim i odgovornim radom punili i osiguravali sredstava u državnom proračunu, kao i proračunima županija, gradova i općina, bez obzira koja je politička opcija bila na vlasti, primjenjujući zakone i pravne instrumente koje je donijela zakonodavna vlast.

To što je Porezna uprava marginalizirana i zapostavljena kao važna državna institucija i prisutna u medijima samo za potrebe dnevne politike i senzacionalizma isto može značiti da je to cilj i u interesu određenih društvenih skupina, kojih – zaključite sami.

Svakoj Vladi bez obzira na političku opciju trebalo bi biti u interesu imati jaku i stabilnu Poreznu upravu o čijem radu ovisi funkcioniranje državnog aparata i svi Vladini projekti financirani iz državnog proračuna.

Međutim, ako se za neke službenike Porezne uprave,  utvrdi da nesavjesno obavljaju svoje poslove ili da su zloupotrijebili svoj položaj,  neka se isti imenom i prezimenom  prozovu i neka se protiv njih provodi odgovarajući disciplinski, prekršajni ili kazneni postupak, a ne da se generalno etiketira sve zaposlenike Porezne uprave neradnicima i viškom koji treba masovno otpuštati.

Davanje paušalnih ocjena i neutemeljenih izjava nije ono što bi trebalo pamtiti, ali i službenici koji obavljaju svoj posao časno i pošteno imaju pravo očekivati od vlade, svog resornog ministra i ravnateljice Porezne uprave da dignu glas za one od čijeg rada i truda ovisi i njihova sudbina.

Postoji izreka: “Nitko ne zna što radim, dok ne prestanem raditi!”

Nadamo se da ju nećemo biti prisiljeni i primijeniti!