Stajališta sindikalnih središnjica (SSSH-a NHS-a i URS-a) vezano na izradu prijedloga i smjernica za izradu Proračuna za 2012. godinu
Uvažavajući napore Vlade RH za konsolidacijom javnih financija i uravnoteženjem Proračuna za 2012 godinu, a vodeći računa o socijalnim posljedicama, iznosimo svoja stajališta i prijedloge:
– Očekivani prihod Proračuna za 2012. godinu od povećanja PDV-a s 23 na 25 posto je 2,5 milijarde kuna. Međutim, za očekivati je da će veći PDV utjecati na porast troškova života (s obzirom da zbog dugotrajne recesije većina poduzetnika neće imati manevarski prostor za amortiziranje inflacijskih pritisaka); I uz uvođenje novih, sniženih stopa minimalna će košarica porasti za 70-tak kuna, odnosno oko 1%, a njena će se pokrivenost prosječnom plaćom smanjiti za nešto više od 0,8%. (vidi VIŠE)
– S obzirom na očekivani porast troškova života, obnavljamo svoj raniji zahtjev da se osnovni osobni odbitak s 1.800 kuna poveća na iznos minimalne plaće (2.814 kuna), a ne na predloženih 2.200 kuna, te tražimo zadržavanje sadašnjih poreznih razreda i stopa pri čemu je, u cilju zaštite standarda radnika s najnižim primanjima, najvažnije stopu od 12 posto zadržati na ostatak dohotka do 3.600 kuna, a ne do 2.200 kuna . Tako bi se izbjeglo i pojačano oporezivanje kvalificiranih i najproduktivnijih radnika u RH (plaće do 10.000 kuna bruto ne mogu se smatrati visokima, pa ih ne treba dodatno porezno opterećivati). Tražimo ponovno uvođenje stope od 45 % na iznos plaće iznad 22.500.00 kn.Iz dostupnih materijala vidljivo je da predlagatelji nisu izradili simulacije posljedica po samačka kućanstva, parove bez djece kao i jednoroditeljske obitelji, kojih je u hrvatskom društvu sve više, a izloženi su većem riziku od siromaštva od ostalih. Na kraju, posebice naglašavamo potrebu oblikovanja porezne reforme prema načelu očuvanja kupovne moći plaća i mirovina – jer i to puni Proračun i čuva radna mjesta. Osim toga, olakšicu za uzdržavanog člana obitelji, primjerice dijete, koristi samo jedan roditelj, pa ako i drugi roditelj radi i prima plaću, on tu olakšicu, naravno, nema. Želimo naglasiti kako izračun kojim barata predlagatelj pokazuje veće efekte, jer se radi o dohotku s jednim uzdržavanim članom i prirezom od 12% za razliku od dohotka sa osnovnim odbitkom i bez uzdržavanog člana. Tako će po predlagateljevom izračunu efekat na plaći od bruto 4.000,00 kuna iznositi 67,20 kn, dok će za plaću bez uzdržavnog člana to biti 48,00 kn ako prireza nema ili 56,64 kn uz zagrebački prirez od 18%.
Plaća od bruto 6.000,00 kn po predlagateljevu će izračunu imati pozitivan efekat od 80,64 kn dok će ista plaća bez uzdržavnog člana imati negativan efekat od 4,00 kn do 4,72 kn, ovisno o prirezu. Plaća od bruto 8.000,00 kn prema predlagateljevu izračunu „gubi“ 35,84 kn, a ako je bez uzdržavanog člana, ovisno o prirezu gubi od 82,00 do 96,76 kn. tako kombiniranje povećanja PDV-a i izmjena u sustavu poreza na dohodak za većinu građana neće imati pozitivne, nego negativne efekte, a naravno i kako će povećanje cijena utjecati na smanjenje potražnje. U prilog ovome idu, na žalost, i najave mnogih kako će zbog povećanja PDV-a biti prisiljeni povećati svoje cijene. Ne treba zaboraviti kako su neki svoje cijene povećali već pri prvoj najavi povećanja PDV-a pa to možda neće učiniti pri stupanju na snagu nove stope PDV-a.- Smanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 13 posto, koliko god bilo olakšica poslodavcima, ugrožava likvidnost zdravstvenog sustava (opterećenog starim obavezama od oko 5 milijardi kuna), a upitno je čime se smanjenje planira kompenzirati (iz Proračuna, dodatnim opterećenjem radnika i građana, snižavanjem razine javnozdravstvenih usluga …???); Osim toga, tko može jamčiti kako će se tako ostvarene uštede u gospodarstvu iskoristiti za stvaranje novih radnih mjesta.
– Ukoliko dođe do smanjena zdravstvenog doprinosa, s obzirom da bi s tog naslova poslodavcima ostalo cca 2,4 mlrd. kuna, a na tragu prošlogodišnje tripartitne aktivnosti za sustavno rješavanje problema neisplate plaća radnicima i mogućim rješenjima, predlažemo da se dio tih sredstva u iznosu od oko 500 milijuna kuna godišnje osigura za Fond za isplatu plaća radnicima u slučaju insolventnosti poslodavca (uz donošenje potrebne zakonske regulative). Držimo da bi ovo bio značajan doprinos sustavu socijalne sigurnosti od koristi i poslodavcima i radnicima;
– Podržavamo usklađivanje mirovina s porastom plaća (indeksacija);
– Tražimo povećanje sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja jer je očito kako Vlada RH računa na daljnji rast nezaposlenosti u 2012. godini (trenutno je oko 334.000 nezaposlenih ili 19 posto, odnosno oko 13,5 posto prema metodologiji MOR-a); Nadalje, tražimo da se oslobađanje poslodavaca od plaćanja doprinosa za novozaposlene za prve 2 godine (kako Vlada najavljuje) može dati samo za zapošljavanje po ugovorima na neodređeno vrijeme;
– Iz prijedloga Vlade RH nije razvidno kako će se ostvariti smanjenje rashoda za zaposlene za 2 milijarde kuna, niti što su to „ostali rashodi“ koji se smanjuju za približno 40 posto (također 2 milijarde kuna);
– Podržavamo smanjivanje neporeznih nameta (tzv. parafiskalnih nameta), kao i ostale mjere u svrhu jačanja potencijala za financiranje izvoznika i malog poduzetništva (dokapitalizacija HBOR s 500 milijuna kuna i dr.), jer se time otvaraju i mogućnosti novog zapošljavanja;
– Očekujemo da se u Proračunu za 2012. godinu jasno predvide sredstva namijenjena investiranju, jer je to jamstvo pokretanja proizvodnje, te očuvanja i otvaranja radnih mjesta.
– Neovisno o Proračunu za 2012. godinu Vlada RH bi zajedno sa HNB-om trebala dogovoriti paket mjera koje bi poslovne banke usmjerile ka smanjenju kamata na kredite i to i za građane i za gospodarstvo, kao važnog preduvjeta za pokretanje novih ciklusa u gospodarstvu, a time i očuvanja postojećih i otvaranja novih radnih mjesta.- Bez obzira na svu „glad“ proračuna treba se jasno odrediti prema nastavku privatizacije i mogućim koncesijama, kako zbog trenutne situacije Republika Hrvatska ne bi prodala ili dala u dugotrajnu koncesiju neko od dobara od posebnog nacionalnog interesa i važnosti.
O autoru