Reprezentativnost sindikata

Sindikati su za sada samo obavješteni o tome, no na koji način Vlada namjerava urediti »tuđe dvorište« još se ne zna. Tek nakon što Ured za socijalno partnerstvo dobije očitovanje Međunarodne organizacije rada (MOR) na prijedlog utvrđivanja sindikalne reprezentativnosti o tome će se razgovarati i sa samim sindikatima.
Ako bi Vlada bez sudjelovanja sindikata donijela zakon koji regulira njihov rad to bi moglo izazvati međunarodni skandal jer se izvršna vlast ne bi smjela miješati u pitanje organizacije rada jednog od socijalnih partnera. Toga je svjestan Vitomir Begović, predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo. Stoga, on ističe kako očekuje da će očitovanje MOR-a stići za dva tjedna, nakon čega će se razgovarati sa sindikatima. Prije no što to očitovanje stigne, Begović ne želi govoriti o kriterijima na osnovu kojih bi se utvrđivala reprezentativost sindikata, o čemu će ovisiti koje sindikalne centrale mogu biti zastupljene u nacionalnim tijelima, poput Gospodarsko-socijalnog vijeća, ali i koji sindikati mogu sudjelovati u pregovaračkim odborima.
– Pitanje reprezentativnosti sindikata u zemlji treba riješiti. Nije to pitanje vezano samo uz broj članova, već i organizaciju, kadrovske kapacitete – veli Begović. On naglašava kako se zasigurno sve sindikalne centrale neće moći uklopiti u predviđena rješenja, »kakva god ona bila«. Neke centrale tako će se trebati reorganizirati, a Begović smatra kako će zakon o reprezentativnosti sindikata pospješiti sindikalno okrupnjivanje. »Nije namjera nikoga eliminirati sa sindikalne scene«, veli Begović ističići kako je reorganizacija sindikata potrebna.
Vlada je sastavljanje zakona o sindikatima preuzela u svoje ruke nakon što se sindikalne središnjice proteklih godina nisu uspjele međusobno dogovoriti o kriterijima reprezentativnosti.
Predstavnici MOR-a u dva su navrata, na zahtjev sindikata, pokušali posredovati u međusindikalnom dogovoru. No, taj je posao bio bezuspješan. Međusindikalni razgovori o utvrđivanju reprezentativnosti započeti su prije gotovo četiri godine. U jednom trenutku većina sindikata složila se kako bi sindikalna centrala, da bi bila reprezentativna, trebala okupljati 50 tisuća članova umjesto sadašnjih 15 tisuća. No, takvo rješenje ne odgovara HUS-u i URSH-u koji u tom slučaju ne bi bili reprezentativni. Prema zadnjem prebrojavanju sindikalnih centrala HUS ima nešto više od 41,5 tisuća članova, dok je u URSH-u nešto više od 23,7 tisuća članova. HUS je u međusindikalnim razgovorima predlagao da se reprezentativnost utvrdi na 30 tisuća članova, što nije prošlo. Kriteriji reprezentativnosti, osim zastupljenosti sindikata u tripartitnim tijelima i pregovaračkim odborima, bili bi važni i za raspodjelu sindikalne imovine. No, s obzirom da sindikati o imovini neuspješno razgovaraju gotovo dva desetljeća, a o kriterijima reprezentativnosti četiri godine, očito je da sami nikada dogovor neće postići. Da će se neki stavovi među središnjicama teško pomiriti, shvatili su i u MOR-u koji je još lani sugerirao da se nakon donošenja zakona utvrdi i prijelazno razdoblje u kojem bi sindikati trebali ili postići propisane kriterije, ili taj problem prebroditi udruživanjem. No, kako god bilo, ako Vlada ne konzultira sindikate oko kriterija koje im priprema, može računati na njihovo jedinstvo u kritici.