PRENOSIMO IZ NOVOG LISTA

AutorUrednik

PRENOSIMO IZ NOVOG LISTA

Davorin Mlakar prije sedam mjeseci preuzeo je čelno mjesto ponovno osnovanog Ministarstva uprave. Resor dobro poznaje jer je istu funkciju obavljao i ranije, od 1994. do 1998. godine. No, ovaj put fotelja mu je puno užarenija. Jedno od prvih i najvažnijih obećanja Vlade Jadranke Kosor bilo je da će se konačno, nakon 19 godina, provesti reforma glomazne, skupe i neučinkovite državne administracije.

Jeste li utvrdili koliko ljudi radi u državnoj upravi?

– Broj onih na koje se odnosi Zakon o državnim službenicima je 52 tisuće ljudi.

Nakon analize opet smo na brojki kojom se prije okvirno baratalo?

– Pitanje je koga se sve ubraja u državne službenike. Klasičnih državnih službenika ima 23 tisuće, od toga središnja tijela državne uprave imaju oko 8.300 zaposlenih u tom broju uračunati su službenici u ministarstvima, središnjim državnim uredima, državnim upravnim organizacijama, stručne službe i uredi Vlade, stručne službe Sabora i uredi državne uprave u županijama. U tom broju nisu iskazani službenici u državnim tijelima kao što su policijski službenici, službenici carinske i porezne uprave nego je to, nazovimo je »čista administracija«.

A koliko je ljudi ukupno na teret državnog proračuna, dakle u državnom i javnom sektoru?

– Zaposleno je ukupno 230 tisuća ljudi. Tu spadaju učitelji, profesori, liječnici i svi službenici u tim pratećim službama, dakle cjelokupan javni sektor.

Koliki su proračunski rashodi?

– U 2008. ukupni rashodi na razini ministarstava bili su 13, 68 milijardi kuna, od toga rashodi zaposlenih bili su 9,3 milijardi kuna, ali se oni odnose na sve zaposlene u tom sektoru jer su tako iskazani podaci u proračunu.

Još prošle godine Institut za međunarodne odnose, u sklopu projekta koji je financirala Svjetska banka, dao je prijedloge racionalizacije državne uprave, no tu analizu držite u ladici …

– Nije točno, držim je na stolu. Koristili smo i je do sada, a i sada ćemo je koristiti u našem prijedlogu racionalizacije koju predlažemo Vladi.

Da li će se ići na ukidanje tijela koja rade iste ili slične poslove?

– Da, jer pitanje je li da li nam treba Agencija za zaštitu okoliša, Državni zavod za zaštitu okoliša i uz to u Ministarstvu okoliša Uprava za zaštitu prirode. Bilo bi sigurno efikasnije i jeftinije da se neka od tih tijela spoje u jedno.

Još uvijek se razgovara u kondicionalima i futuru. A nova vlada obećala je racionalizaciju i brze uštede u trenutku kad je građanima nametnula krizni porez…

– Ova je Vlada napravila drastične uštede u proračunu – od srpnja prošle godine do danas oko sedam milijardi kuna. Najavljeno je i novo teritorijalno ustrojstvo..

Za dvije i pol godine…

– Morate uzeti u obzir da mi radimo unutar postojećih propisa. Ja bih volio vama dati svoju poziciju pa onda promijenite Zakon o plaćama državnih službenika. Prema postojećim propisima, Zakonu o radu, Zakonu o državnim službenicima, ne možete dati otkaz onom službeniku s kojim niste zadovoljni. Da bi se to zakonodavstvo promijenilo, mora se proći postupak kolektivnog pregovaranja.

Da li ste znali da ne samo državne agencije nego i ministarstva zapošljavaju na ugovore o djelu? Nije li vaša nadležnost da na to odmah reagirate?

– Moramo razumjeti zašto je do toga došlo. U našoj analizi utvrdili smo da postoji velik broj ugovora o djelu. Riječ je o problemu koji vučemo godinama. Kvalifikacijska struktura objašnjava zašto su ministarstva morala angažirati vanjske suradnike. Ako u nekom resoru neki posao treba kvalitetno i brzo odraditi, a nemate adekvatan kadar i postupak primitka u državnu službu traje jako dugo, onda su mnogi počeli sklapati ugovore o djelu sa stranim i domaćim konzultantima ili uzimali ljude koji su već radili kod njih.

Ali nisu to smjeli, zar ne?

– Smjeli su samo u zakonom određenim okvirima.

Postoje li za to sankcije?

– Postoje sankcije. Sada je iz Vlade krenula zabrana sklapanja ugovora o djelu koji bi premašili dopuštenih 2 posto.

Hoće li odgovorni biti sankcionirani?

– Oni su već sankcionirani jer su bitno smanjena proračunska sredstva kojima raspolažu u ovoj godini. Mi smo našli da je bilo zaključeno oko 16 tisuća ugovora o djelu. Ne mogu reći gdje je za to bilo razloga, a gdje nije. Treba provesti postupak da se vidi zašto se to događalo.

Ali to je prekršaj, bez obzira na razloge, jer nisu smjeli sklapati toliko ugovora o djelu, zar ne?

– Da, ali ne postoji konkretna sankcija za to. Ne branim te ugovore, osobito ne za obavljanje onih poslova za koje postoje državni službenici. Ne može se sklapati ugovor o djelu za redovno funkcioniranje tijela za što imate zaposlene ljude. Ali, primjerice u mojem ministarstvu, za neke poslove uopće nemamo ljudi koji bi ih mogli odraditi. Tako se izlažete ili da angažirate nekoga na ugovor o djelu ili da ne odradite taj posao.

Kad će biti gotov ovogodišnji plan prijama u državnu službu?

– Za sada nemamo planova jer vrijedi Vladina zabrana. Mislim da je ona dobra jer smo ipak zaustavili nekontroliran rast zaposlenika.

Osim u agencijama i osim za potrebe poslova vezanih za EU?

– Ali to nije puno.

Vidim puno natječaja za agencije, neke i za ministarstva.

– U mojem Ministarstvu imamo Samostalni sektor za provedbu projekata osnovan po prijedlogu EU. Taj bi sektor, prema sugestiji EU, trebao imati 16 ljudi, mi smo ih imali 5, od njih je već četvero pobjeglo. Plaće su male, no tu se možete educirati i za dvije godine biti službenik u Bruxellesu za posve drugačiju plaću. Naši ljudi to ne prepoznaju i to ih osobito ne zanima. Državna uprava je toliko postala demotivirajući posao da ljudi uglavnom bježe. Na desetke natječaja koji su se raspisivali za inženjere građevine ili arhitekture nije bilo ni jedne ponude. Mi postojeća mjesta za inspekcijske poslove ne možemo popuniti jer se nitko ne javlja na natječaj.

Vesna ROLL