Glas Slavonije) Najava provedbe outsourcinga u javnom sektoru, odnosno izdvajanja pojedinih djelatnosti, poput pranja, čišćenja, pripreme hrane i pića, prijevoza, zadnjih je tjedana u žiži interesa javnosti i uglavnom izaziva negativne komentare.
U Hrvatskoj bi iz javnog sektora trebalo biti izdvojeno 26.000 osoba, odnosno ti bi se radnici mogli naći u situaciji da ostanu bez stalnog posla, ali i znatno nižih plaća nego je to slučaj sada. Inače, tu valja navesti da kako kriza raste tako rastu i potrebe za izdvajanjem pojedinih djelatnosti, odnosno smanjenja troškova.
U Hrvatskoj nema preciznih podataka o broju tvrtki koje se bave outsourcingom, niti se zna njihova ukupna zarada i broj zaposlenih, no dostupni podaci, kako prenose neki mediji, pokazuju da takvim poduzećima već nekoliko godina rastu prihodi.
Među protivnicima izdvajanja tih djelatnosti, osim radnika, tu su i sindikati, jer gube članstvo. Naime, kada radnici jedanput odu iz sindikata, a pogotovo oni koji nisu primljeni za stalno, teško se opet učlanjuju.
Jedan od prvih sindikata koji se počeo boriti s tim problemom u Hrvatskoj je Sindikat PPDIV-a.
Prema riječima Marinka Vrsaljka, voditelja ekonomskih poslova i kolektivnog pregovaranja u PPDIV-u, kroz provedbu outsourcinga taj je sindikat u njihovim članicama izgubio približno dvije tisuće članova.- Zadnje tri godine u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i vodoprivredi rezanje troškova rada u većim sustavima sve se češće obavlja kroz outsourcing. Riječ je o ili prodaji ili ustupanju djelatnosti, uz određene ugovorene uvjete gdje najlošije prolaze radnici, jer ostaju bez posla ili dobivaju puno slabije ugovore o radu. Poslodavci pak osiguravaju za sebe potrebne usluge ili zaradu. Najveći je problem što radnici nakon određenog vremena nemaju više zaštitu iz kolektivnog ugovora, a gube određena materijalna i druga prava – kaže Vrsaljko.
Navodi također kako poslodavci maksimalno koriste mogućnosti koje im pruža Zakon o radu.
– Uslijed recesije, kretanja uvoza i izvoza roba u Hrvatsku, pridruživanja Hrvatske EU, za poljoprivredu i prehrambenu industriju kretanja na hrvatskom tržištu i u zemljama CEFTA-e su nepovoljna. Smanjivanja prodaje i proizvodnje dovodi do nerazmjera u visini troškova rada u trgovačkim društvima, niskog profita, ili visokih poslodavčevih očekivanja. Tako da poslodavci posežu za različitim sredstvima, kako bi stvarno ili obračunski popravili svoj poslovni rezultat – kaže Vrsaljko, te dodaje da svoje poslovne rezultate popravljaju prodajom ili ustupanjem kamiona, pojedinih radnih jedinica, ili pogona.
– U našim poduzećima prvi su krenuli u riješavanje logistike ili voznog parka proizvođači pića, piva, sokova, mlijeka i poljoprivredni proizvođači. U početku procesa restrukturiranja imali smo sporazume, koji su po isteku ugovora ili sporazuma omogućavali povrat radnika u temeljno poduzeće, dok danas sve rjeđe uspijemo ugovarati takvu mogućnost – kaže Vrsaljko.(Zdenka RUPČIĆ)
O autoru