Izmjene Zakona o radu ipak poslije izbora
PREGOVORI SINDIKATI I POSLODAVCI ČEKAT ĆE NOVU VLADU
Glavni razlog za odustajanje jest nedostatak vremena, ali i to što izmjene ZOR-a nisu pripremljene za proceduru u Saboru. Sindikati traže da se prije izmjena zakona i ukidanja pravilnika o radu zaključi opći kolektivni ugovor koji bi svim radnicima jamčio minimalna prava
Zakon o radu trebao je ove jeseni doživjeti nove izmjene, na što se Vlada obvezala sporazumom sa sindikatima iz studenoga prošle godine nakon sindikalne peticije protiv izmjene zakona. No, Vlada je ovih dana odustala od izmjene zakona prije izbora, pa sindikati i poslodavci za pregovore moraju pričekati novu vladu. Pregovarači Vlade, sindikata i poslodavaca uoči godišnjih odmora nisu dogovorili ni jedno sporno pitanje…. (vidi opširnije) Glavni razlog za odustajanje jest nedostatak vremena, ali i to što izmjene ZOR-a nisu pripremljene za proceduru u Saboru. Budući da se lani Ustavni sud izjašnjavao u vezi s referendumom o izmjenama ZOR-a, Vlada i Sabor ne smiju intervenirati u taj propis do 23. listopada kad će parlament već vjerojatno biti raspušten.
Pregovarači Vlade, sindikata i poslodavaca uoči godišnjih odmora nisu dogovorili ni jedno sporno pitanje. Prema sporazumu, Vlada je pristala na ukidanje pravilnika o radu, a postignut je i kompromis da se kolektivni ugovori na određeno vrijeme mogu otkazati isključito zbog izmijenjenih gospodarskih okolnosti, te da se pravna pravila primjenjuju još godinu dana nakon isteka ugovora.
Sve dogovoreno u lanjskom sporazumu čekat će i obvezivati i buduću vladu, ali i velik broj prijedloga koje su na pregovarački stol stavili i poslodavci i sindikati. Sindikati inzistiraju da se rad na određeno vrijeme ograniči na jednu ili najviše dvije godine, dok poslodavci ponovo traže ukidanje radne stanke, pojednostavljivanje otkaza, izbacivanje odredaba o otkazu i otpremninama iz ZOR-a…
Uz ukidanje pravilnika o radu, sporazum spominje i početak pregovora o općem kolektivnom ugovoru. Četiri sindikalne središnjice upravo pripremaju prijedlog općeg kolektivnog ugovora, a stav je sindikata da se pravilnici o radu ne smiju ukinuti preko noći dok se ne zaključi opći kolektivni ugovor koji bi svim radnicima jamčio minimalna prava te dok se ne zaključe kolektivni ugovori grana ili poduzeća.
Ako bi se pravilnici o radu naglo ukinuli a da ih ne zamijene kolektivni ugovori, radnici bi ostali na ugovoru o radu koji poslodavac može mijenjati kad hoće. »Opći kolektivni ugovor bit će osnova za radna prava u tvrtkama gdje nema sindikata i kolektivnih ugovora. Radnici se u malim i srednjim poduzećima boje učlaniti u sindikat, no nećemo ih zato prepustiti divljini, bez ikakve zaštite«, ističe čelnik NHS-a Krešimir Sever.
Na pregovaračkom stolu s Vladom i poslodavcima naći će se dva prijedloga općeg kolektivnog ugovora – HUS-ov koji je u lipnju već poslan Vladi, te onaj četiriju sindikalnih središnjica. Prema mišljenju sindikalista, HUS-ov je prijedlog preširok pa će teško dobiti potporu poslodavaca. »Općim kolektivnim ugovorom treba urediti samo minimalna radna prava, jer se inače ukida smisao kolektivnih pregovora. Minimalna plaća bila bi kao u zakonu. HUS je sam izletio s preširokim prijedlogom, što poslodavci sigurno neće prihvatiti«, smatra Sever.
HUS je predložio da minimalna plaća iznosi 50 posto prosječne u protekloj godini, što je 1000 kuna više od sadašnjeg bruto iznosa minimalca koji je 2814 kuna. Ostale četiri središnjice ne traže povećanje minimalca, ali će predložiti da se u općem kolektivnom ugovoru minimalna plaća regulira prema stručnoj spremi.
Sad kad se odustalo od izmjene ZOR-a prije izbora, sindikati imaju dovoljno vremena kako bi pritisli poslodavce i Vladu, dok je još tu, radi zaključenja općeg kolektivnog ugovora. »Što se tiče izmjene Zakona o radu, zbit ćemo sindikalne redove i pritisnuti sljedeću vladu odmah nakon izbora«, poručuje Sever.
O autoru