Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, vezano uz najavu “izbacivanja” vremena za pauzu iz plaćenog radnog vremena, uputio je ministrici Alibegović pismo sljedećeg sadržaja:
Poštovana gospođo ministrice,
neugodno iznenađeni Vašom izjavom, danom u okviru televizijskog intervjua, koju su prenijeli gotovo svi mediji u Hrvatskoj i koja predstavlja nastavak kampanje koju je započeo gosp. Božo Petrov, a kojom najavljujete ukidanje plaćene stanke tijekom radnog vremena kao dio paketa reforme javne uprave, pri tome se pozivajući na potrebu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s propisima EU, obraćamo Vam se ovim dopisom u cilju skretanja pozornosti na neke vrlo važne činjenice koje Vam ili nisu poznate ili ih tendenciozno zanemarujete s ciljem stvaranja odgovarajuće klime u javnosti. Institut stanke tijekom trajanja radnog vremena u Hrvatskoj je uređen Zakonom o radu, kao krovnim propisom kojim se uređuju radni odnosi u RH i koji pri tome jasno određuje kako se vrijeme odmora (stanke) ubraja u radno vrijeme.
Na razini EU Direktiva 2003/88/EZ o određenim vidovima organizacije radnog vremena propisuje najniže standarde vezane uz radno vrijeme radnika radi zaštite njegovog zdravlja i sigurnosti na radu i to na način da propisuje najdulje prosječno tjedno radno vrijeme, minimalno trajanje dnevnog i tjednog odmora, najkraće trajanje godišnjeg odmora, kao i druge mjere kojima je cilj zaštititi radnika od predugog rada. Navedenom direktivom uređuje se i pitanje stanke tijekom radnog vremena na način da je svaka država članica u obvezi radniku, čiji je radni dan dulji od 6 sati, osigurati stanku za odmor, međutim ne ulazeći u duljinu njezinog trajanja i uvjete pod kojima se stanka daje, nego ostavljajući mogućnost da se navedena pitanja urede kolektivnim ugovorima ili zakonima na nacionalnoj razini. U pitanja ubrajanja ili neubrajanja stanke u trajanje radnog vremena direktiva ne ulazi, niti na bilo koji način implicira moguća nacionalna zakonodavna rješenja, zbog čega Vaša izjava o potrebi usklađivanja s propisima EU predstavlja čin svjesne obmane javnosti. Zakon o radu je s predmetnom direktivom usklađen još 2009. godine u okviru predpristupnih pregovora i u tom je smislu dobio „zeleno svjetlo“ od Europske komisije. Pitanje stanke za državne je službenike uređeno Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike i to na način koji je u potpunosti usklađen sa Zakonom o radu. Predložena izmjena u smislu „izbacivanja“ stanke iz radnog vremena značila bi produljivanje postojećeg radnog vremena za dodatnih pola sata, no takvu promjenu istovremeno mora pratiti i promjena vezana u radno vrijeme cijelog niza društvenih servisa koje koriste državni službenici, o čemu se ne govori.
Osim toga, kao što smo naveli u svojem pismu od 1. travnja 2016. godine, upućenom potpredsjedniku Vlade Boži Petrovu, Zemlje Europske unije idu ka skraćenju radnog vremena, uz ostalo i kako bi povećale zaposlenost, a Vi u Hrvatskoj predlažete povećanje radnog vremena. I Vama, kao i gospodinu Petrovu, navodimo primjere iz kojih se jasno vidi kako se u Hrvatskoj već sada radi dulje nego li u većini europskih zemalja. Godišnje radno vrijeme ugovoreno kolektivnim ugovorima u 2014. godini u Francuskoj je iznosilo 1559,3 sata, u Danskoj 1635,4 sata, u Njemačkoj 1651, 3 sata, prosjek EU 28 bio je 1707,2 sata, a u Hrvatskoj 1824 sata. Vidljivo je kako se u Hrvatskoj već radi 116,8 sati duže od prosjeka EU, a očito je i da su usporedbe s razvijenim zemljama EU još poraznije za Hrvatsku, odnosno u Hrvatskoj se radi drastično duže. Uz navedeno, nedavno objavljena studija Eurostata o trošku rada po satu u EU pokazuje kako je Hrvatska po tome trošku na samome dnu između svih 28 zemalja.
Poštovana gospođo ministrice, ranijih su godina takve teze o ukidanju plaćene stanke dolazile od predstavnika poslodavaca, a vlade ih nisu prihvaćale. Naravno, ni sindikati. Znakovito je kako poslodavci sada to ne predlažu, ali takvi prijedlozi dolaze od predstavnika Vlade RH. Znakovito je i kako su na takve prijedloge gospodina Petrova, reakcije predsjednika i prvog potpredsjednika Vlade RH bile izražene kroz iznenađenje i zatečenost, baš kao što je reagirala i ministrica rada i mirovinskog sustava. Kasnije je kroz medije to opovrgavao i sam gospodin Petrov. No bez obzira na sve, sada Vi ponovno otvarate isto pitanje. Sasvim je sigurno da Vi privatno imate pravo na takav svoj osobni stav, no jasno je da ste tu izjavu dali kao ministrica uprave, članica Vlade RH. A to je već nešto drugo. Valjda ipak u ovoj Vladi nemamo dvije vlade. Pitamo se, zar je i ova Vlada socijalni dijalog zamijenila javnim dijalogom kroz medije?! Nije li to suprotno najavama predsjednika Vlade RH? Uz sve navedeno, nema nikakve potrebe na takav način provocirati ni sindikate, ni radnike, a bome ni građane. Budite uvjereni, krene li vlast tim putem, znat ćemo dostojno odgovoriti pa i s ulica ako zatreba.
S poštovanjem Predsjednik Krešimir Sever
O autoru