Arhiva autora Urednik

AutorUrednik

Sportske igre 2018 – Rovinj – rezultati

MALI NOGOMET ŽENE MALI NOGOMET MUŠKI
1 SISAK 1 RIJEKA
2 SLAVONSKI BROD 2 ZADAR
3 ZAGREB 3 ZAGREB
BOĆANJE ŽENE BOĆANJE MUŠKI
1 ŠIBENIK 1 SISAK
2 SISAK 2 RIJEKA
3 RIJEKA 3 ŠIBENIK
STOLNI TENIS ŽENE STOLNI TENIS MUŠKI
1 KARLOVAC 1 SLAVONSKI BROD
2 ZAGREB 2 RIJEKA
3 RIJEKA 3 ZAGREB
TENIS MUŠKI BASKET MUŠKI
1 MARKO BERNARŠEK (ZG) 1 GOSPIĆ
2 DANIJEL ČAJKOVAC (SU) 2 SREDIŠNJI URED
3 RENATO VUČKOVIĆ (DU) 3 ZADAR
ODBOJKA NA PIJESKU – ŽENE ODBOJKA NA PIJESKU – MUŠKI
1 POŽEGA 1 RIJEKA
2 RIJEKA 2 ZAGREB
3 ZAGREB 3 DUBROVNIK
KUGLANJE  ŽENE KUGLANJE MUŠKI
1 SLAVONSKI BROD 1 BJELOVAR
2 BJELOVAR 2 SISAK
3 RIJEKA 3 SREDIŠNJI URED
PIKADO ŽENE PIKADO MUŠKI
1 VIROVITICA 1 KARLOVAC
2 KOPRIVNICA 2 BJELOVAR
3 POŽEGA 3 DUBROVNIK
BELOT ŠAH
1 BJELOVAR 1 SISAK
2 OSIJEK 2 OSIJEK
3 VUKOVAR 3 ZAGREB
KAMENA S RAMENA – ŽENE KAMENA S RAMENA – MUŠKI
1 IRENA GUBIĆ-SISAK 1 SILVIO SEFEROVIĆ-SISAK
2 RENATA ŽLIBOVČIĆ-KARLOVAC 2 JURICA PISKAČ-SRED.URED
3 MATEJA ANTOLKOVIĆ-SREDIŠNJI U. 3 JOSIP RADMAN-SPLIT
PLIVANJE ŽENE PLIVANJE MUŠKI
1 IVANA CAREK-BJELOVAR 1 MARINKO ZEVNIK-SISAK
2 PETRA CVETKO-ZAGREB 2 MATE AKRAP-SPLIT
3 JASNA DEDIĆ-SISAK 3 MARKO TOTH-BJELOVAR
POTEZANJE KONOPA
1 KRAPINA
2 OSIJEK

Slike s XV. sportskih igara SPUH-a 2018. u Rovinju

AutorUrednik

Jednaka plaća za jednak rad – Zakon o plaćama

Večernji list 27.12.2017., autor Ljubica Gatarić

Dodatak na staž se ukida, a uvodi 12 platnih razreda Ocjenu 5 može dobiti samo 8% službenika, vrlo dobar njih 17%, a 75 posto ostalih trojku, dvojku ili jedinicu, za koju se dobiva otkaz Autor Većini zaposlenih u državnoj upravi plaće će se na početku 2018. zadnji put povećati za 0,5% temeljem radnog staža iz 2017. jer se nakon 2018. ukida dodatak na staž i povišica veže uz ocjene.

Stečeni dodatak na staž ostaje pa, primjerice, službenik koji je 20 godina proveo u upravi neće izgubiti 10 posto plaće koja je proistekla iz dosadašnjeg staža, ali buduće će povišice ovisiti o ocjeni njegova rada. Predviđa to nacrt prijedloga zakona o plaćama državnih službenika i namještenika koji bi se brzo trebao naći u saborskim klupama jer Plenkovićeva Vlada lovi korak s vremenom u ispunjenju reformskih mjera.

Policajci u 2018. s većim plaćama i novom opremom

‘Jednaka plaća za jednak rad’

Vlada tvrdi da se reforma sustava plaća temelji na načelu “jednake plaće za jednak rad”, a nakon što se ozakoni model za državnu upravu s 56 tisuća zaposlenih, slični bi se uvjeti do kraja 2018. trebali prenijeti i na javni sektor – svih 260 tisuća zaposlenih na državnom proračunu. Državni će službenici biti razvrstani u 12 platnih razreda, a svaki platni razred imat će 12 platnih stupnjeva.

Policija ostaje po starome, a o pravosudnim se policajcima i carinicima još pregovara. Sindikati tvrde da će ukidanje 0,5 posto dodatka na staž cementirati primanja većine zaposlenih, pogotovo službenika sa srednjom stručnom spremom. Za svako radno mjesto ili skup radnih mjesta utvrdit će se rezultati koji se na njemu trebaju ostvariti te će se ocjenjivati kriterijima “točnosti”, “pravovremenosti u izvršavanju”, “samostalnosti” i “stručnosti”. Ocjenjivanje će se provoditi godišnje i iskazivat će se ocjenama izuzetan, primjeran, uspješan, zadovoljava, ne zadovoljava, navodi predlagač zakona. Prema zadnjim podacima iz registra, samo sedam državnih službenika ocijenjeno je 2017. negativno, a svi ostali dobili su čvrste četvorke ili petice. tml />

AutorUrednik

Nećemo rezati plaće državnim službenicima

Pavić o novom zakonu: Nećemo rezati plaće državnim službenicima

Autor: I. Ba./Hina

Ministar rada Marko Pavić o novom Zakonu: Neće doći do smanjivanja plaća državnih službenika i namještenika Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić odbacio je u četvrtak mogućnost smanjenja plaća državnih službenika i namještenika, ustvrdivši kako je cilj novog Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika povećati produktivnost, uvesti sustav nagrađivanja, te razdvojiti djelatnike koje se može nagraditi od onih koji ne rade produktivno.

Radna skupina radi na novom Zakonu o plaćama državnih službenika i namještenika, a njegovim usvajanjem neće doći do smanjenja njihovih plaća, izjavio je Pavić novinarima koji su tražili komentar na prosvjede službenika zbog najave ukidanja dodatka na staž od 0,5 posto. Prijelaz u novi sustav platnih razreda neće polučiti smanjenje plaća, tvrdi Pavić.

‘Dodatak na plaću od 0,5 posto je dio plaće, prema tome netko tko ima 5000 kuna plaću po starom sustavu imat će 5000 kuna i po novom sustavu, neovisno o tom dodatku, neovisno o izračunima, zvalo se tako ili ne’, rekao je ministar uoči Vladine sjednice.

AutorUrednik

Vijesti – Otvoreni radio

Otvoreni radio, vijesti u 13 00 sati

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić objavio je kako unatoč prevođenju u nove platne razrede i grupe

neće biti pada plaća, već će svatko zadržati postojeća primanja. Cilj novog Zakona jest pravilnije napredovanje

AutorUrednik

Jesu li policajci državni službenici???

(Urednik Portala SPUH-a, 20.12.2017.)

Potaknut svim dosadašnjim napisima o primjeni i donošenju Zakona o plaćama državnih službenika, ne mogu da se ne zapitam: Jesu li policajci državni službenici ili netko nekome vraća dug???

AutorUrednik

Rezanje plaća u državnoj upravi

(T-portal, 20.12.2017)

Službenici u državnim tijelima, carinici, poreznici, policajci, pravosudni policajci, inspektori, sveukupno oko 65 tisuća zaposlenih službenika, ali i namještenika u državnim službama ostat će bez dodatka na staž od 0,5 posto godišnje

Predlaže se to novim zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika. Izradilo ga je ministarstvo gospodarstva koje je i otvorilo razgovore sa sindikatima o tom dokumentu čija će primjena većini zaposlenih u državnim službama stanjiti mjesečna primanja, piše Novi list. Ne samo zbog ukidanja dodatka za minuli rad već i novog sustava platnih razreda u koje će se službenike smjestiti temeljem godina radnog staža, ne uvažavajući pritom dodatke od 4, 8 i 10 posto na koje imaju pravo službenici s 20 i više godina radnog staža. Istodobno, izgubljeno će teško nadoknaditi napredovanjem koje ovisi o godišnjim ocjenama službenika.

Zakonom se, pritom, ograničavaju dodaci na posebne uvjete rada, ali i kolektivno pregovaranje. Naime, propisuje se da državni i policijski službenici i namještenici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada imaju pravo na dodatak na osnovnu plaću u visini do 20 posto, što je i iznos na koji se ograničavaju i dodaci za one koji rade na ‘pojedinim vrstama poslova od posebnog interesa za državnu službu’. Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika jedna je od reformskih mjera na koje se, ne samo ova Vlada, obvezala Europskoj komisiji (EK).

Naime, na tom dokumentu počelo se raditi još u vrijeme SDP-ove koalicijske Vlade koja je izradila nekoliko varijanti tog dokumenta, no dalje od toga nije išla. Aktualna Vlada, čini se, želi što prije zakon donijeti, odnosno makar ga potvrditi na sjednici Vlade kako bi EK uvjerila da poštuje Europski semestar i provodi reforme koje si je zadala Nacionalnim planom reformi. Sam zakon Sabor ne može donijeti prije iduće godine s obzirom da do sredine siječnja iduće godine ne zasjeda.

Istodobno se propisuje da se kolektivnim ugovorom mogu urediti uvećanja osnovne plaće za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanima, zakonom utvrđenim neradnim danima, kao i dodaci za smjenski rad, dvokratni rad i rad u turnusu.

Jedini službenici koje novi sustav plaća ne bi trebao šibnuti po džepu, prema zakonskom prijedlogu, su policajci koji bi i s donošenjem novog zakona trebali zadržati postojeća prava i platni sustav.

AutorUrednik

Novi mobiteli

VIŠE OD 50 MILIJUNA KUNA NA MOBITELE

Objavljen natječaj za uređaje i tarife koji će ići dužnosnicima čak 35 državnih i javnih ustanova!

(samo na znanje)

AutorUrednik

Vlada reže plaće 65.000 službenika

Ukidaju se neki dodaci i uvodi novi sustav platnih razreda

JEDINI SLUŽBENICI KOJE OVE ŠKARE NEĆE DOHVATITI, PREMA PRIJEDLOGU ZAKONA, SU POLICAJCI.
65 tisuća zaposlenih službenika i namještenika u državnim službama ostaje bez dodatka na staž od 0.5 posto godišnje, stoji u prijedlogu novog zakona o plaćama državnih službenika i namještenika koje je izradilo Ministarstvo gospodarstva. Službenici u državnim tijelima, carinici, poreznici, policajci, pravosudni policajci, inspektori… Svi oni dobivat će manju plaću, ne samo zbog ukidanja dodatka za minuli rad, već i zbog novog sustava platnih razreda u koje će se službenike smjestiti temeljem godina radnog staža, ne uvažavajući pritom dodatke od 4, 8 i 10 posto na koje imaju pravo službenici s 20 i više godina radnog staža. Izgubljeno se može nadoknaditi napredovanjem koje ovisi o godišnjim ocjenama službenika, piše Novi list.

Posebni uvjeti rada

Pritom se ograničavaju dodaci na posebne uvjete rada, ali i kolektivno pregovaranje. Propisuje se da državni i policijski službenici i namještenici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada imaju pravo na dodatak na osnovnu plaću u visini do 20 posto, što je i iznos na koji se ograničavaju i dodaci za one koji rade na ‘pojedinim vrstama poslova od posebnog interesa za državnu službu’.
Istovremeno se propisuje da se kolektivnim ugovorom mogu urediti uvećanja osnovne plaće za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanima, zakonom utvrđenim neradnim danima, kao i dodaci za smjenski rad, dvokratni rad i rad u turnusu.
Jedini službenici koje ove škare neće dohvatiti, prema prijedlogu zakona, su policajci koji bi i s donošenjem novog zakona trebali zadržati postojeća prava i platni sustav.

Naputak Europske komisije
Vlada u rezanje kreće jer se na to obvezala Europskoj komisiji. Radi se o jednoj od reformskih mjera na kojoj se počelo raditi još u vrijeme SDP-ove vlade. Aktualna Vlada želi čim prije donijeti ovaj zakon kako bi EK uvjerila da poštuje Europski semestar i provodi reforme.

Reforma sustava plaća u državnoj službi

Službenici će biti razvrstani u 12 platnih razreda, a svaki će od njih imati 12 platnih stupnjeva unutar kojih se utvrđuju početni koeficijenti za svako radno mjesto. Ostaju sadašnji propisi godišnjeg ocjenjivanja rada te sustavi upozorenja, piše Novi list.

AutorUrednik

Reakcija Sindikata pravosudne policije

‘Ukrade li nam Vlada Božić, spremni smo blokirati zatvore’

Prema prijedlogu Zakona o plaćama pravosudni policajci imali bi do 20 posto manje plaće. Sindikat ne prihvaća prijedlog i traži da se prihvate primjedbe. U suprotnom, tvrde, kreću s nizom akcija… Autor: Vilim Cvok Utorak, 19.12.2017. u 18:49 Bude li se Vlada ponašala kao Grinch i ukradu li nam Božić spremni smo za “bijeli štrajk” i pokretanje drugih industrijskih akcija- kaže nam predsjednik Sindikata pravosudne policije Hrvatske Armin Tatarević.
Sindikat je, naime, u četvrtak na sastanku radne skupine dobio prijedlog Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika prema kojem bi im se plaće smanjile za 15 do 20 posto. Prema prijedlogu Zakona ukinuli bi im plaćeni minuli rad koji se sada plaća 0,5 posto po godini staža, a dodatak za posebne uvjete rada bi se sa 30 smanjio na maksimalno 20 posto. – Tražimo da se donese posebna Uredba kojom bi se regulirali dodaci za pravosudnu policiju i koja bi bila na razini sadašnje. Ministarstvo pravosuđa je trebalo dostaviti radnoj skupini da je i naša služba specifična i u kojim uvjetima radimo. Ali nije. Što ih briga za pravosudnu policiju – ogorčeni su pravosudni policajci. –
Najveću primjedbu imamo na način razvrstavanja pravosudne policije u platne razrede. Predlagatelj zaboravlja ili namjerno ignorira da i pravosudna policija ima zvanja, te da bi i pravosudnu policiju trebalo razvrstati na temelju uvjeta zvanja i stečenom stupnju obrazovanja. Po njihovom razvrstavanju mi smo referenti, dežurni će biti savjetnik ili viši savjetnik. Pitamo se hoće li probleme s zatvorenicima rješavati službenici iz administracije ili možda kvartovski policajac- navodi se u priopćenju sindikata. Primjerice pravosudni policajac s 33 godine staža koji radi samo jutarnju smjenu bi s 5300 kuna ( u što ulaze svi dodaci, minuli rad i 30 posto dodatka na uvjete rada), prođe li prijedlog Vlade, spao na 4000 kuna. – Ako im to prođe nek si nađu čovjeka koji će im za te novce čuvati Srđana Mlađana – ogorčen je naš sugovornik. Pravosudni policajci, kojih je 2000, ističu kako ih je i sad premalo. Ove godine 50-ak ih je dalo otkaz zbog malih plaća i loših uvjeta rada. – Dio kolega koji ima uvjete tražio je od Uprave za zatvorski sustav da ih umirove, ali su im odgovorili kako od toga nema ništa i da zbog potrebe službe ne mogu u mirovinu – kaže nam predsjednik SPPH-a Armin Tatarević dodajući kako prema tome “što više radiš, više gubiš”. Sindikat je u ponedjeljak dostavio svoje prijedloge i primjedbe na prijedlog Zakona o plaćama koji je, ističu, za njih neprihvatljiv. Podsjećaju kako je prvi sastanak radne skupine održan 28 . lipnja 2017. te da je sve nastavljeno tek u prosincu uz pritisak da sve mora biti gotovo do kraja godine. Ističu i kako je pregovore od ministra rada Marka Pavića preuzela potpredsjednica Vlade Martina Dalić.
– Ako se na novom sastanku u četvrtak ne usvoji niti jedna naša primjedba ili prijedlog te se prijedlog Zakona o plaćama uputi u Sabor spremni smo na bijeli štrajk, odnosno strogo ćemo se držati pravila, i nećemo zbog manjka ljudi improvizirati kao do sada. Ljudi razmišljaju o potpunoj blokadi. Neće se izlaziti na sudove i preprate itd., jedino zatvorenici to neće osjetiti. Opcije se razrađuju- kaže predsjednik sindikata Tatarević upozoravajući kako pregovore pozorno mote i djelatnici carine i porezne uprave koji su također nezadovoljni.

AutorUrednik

Porezna ratnim brodom skuplja harač po otocima

Indeks.hr

Porezna ratnim brodom skuplja harač po otocima – prema Todoriću nisu bili ratoborni

Piše: Marko Repecki utorak, 27.6.2017. 11:25

POREZNA uprava jedan je od najtrulijih dijelova državne administracije. Svojim predanim radom dali su veliki doprinos ekonomskom propadanju Hrvatske, koja će za koju godinu vrlo vjerojatno postati najsiromašnija članica EU. Porezna uprava je za progon onih koji pokušavaju nešto raditi, kako smo jučer vidjeli, angažirala čak i ratne brodove. Ratni brod s poreznicima viđen je u mjestu Sali na Dugom otoku, mjestu s nekoliko stotina stanovnika i time je Porezna slikovito pokazala svoj način rada – gazi male, a okreći glavu od kriminala velikih.

Porezni inspektori u inspekciju na otoke idu vojnim brodovima Proganjaju male, Todorića nisu smjeli ni taknuti Sjećamo se scena s tržnica, nakon što je prije nekoliko godina uvedena “fiskalizacija”. Osim toga, sjećamo se i akcija jakih snaga Carine, koja je nakon ulaska u EU izgubila dio posla, pa se prebacila na progon penzionera koji uz cestu “nelegalno” prodaju sir i med. No, takav mobing Porezne ne doživljavaju samo razni prodavači, nego i male i srednje tvrtke, koje su temelj ekonomije. Isti ti poreznici koji sada ratnim brodovima obilaze otoke, nisu baš ratoborni kada su u pitanju veliki porezni obveznici, što nam je odlično pokazao slučaj Agrokor, kojeg nisu smjeli ni taknuti, a situacija se toliko zakomplicirala da ni do danas nisu objavljena izvješća te kompanije za prošlu godinu.

HOĆE LI NETKO IZ POREZNE U ZATVOR? Proganjaju slastičare, a od kriminala u Agrokoru okreću glavu Dok su proganjali prodavače na placu, penzionere i slične potencijalne utajivače poreza, nitko se nije sjetio pročešljati Agrokorove poslovne knjige i pogledati što se tamo događa -ima li možda kakvih “nepravilnosti”, mulja li se u poslovnim knjigama, jer takve stvari, naravno, utječu na iznos obveza prema državi.

Službenici Ministarstva financija nisu se osjećali pozvanima ni provjeriti što se događa sa sada već legendarnim Todorićevim rokovima plaćanja, koji samo u iznimnim slučajevima mogu biti rastegnuti na godinu dana, no državna administracija očito je tretirala najveći trgovački lanac kao “iznimni slučaj”. Administracija uništava ekonomiju Ovakvo ponašanje državne administracije, koja jednima pogoduje a druge gazi, osim što je nepravedno, ima i ogromne negativne efekte na ekonomiju i cijelo društvo. Ekonomija nije Todorić, nego 100 tisuća malih firmi, a one rade sve bolje

Mali i srednji poduzetnici zapravo su temelj ekonomije, zapošljavaju najveći broj ljudi, rastu, izvoze, i svaka pametna država im nastoji na sve moguće načine olakšati posao – ukloniti bespotrebne barijere, imati pozitivan odnos prema njima, jer od njihovog razvoja u konačnici korist imaju svi – i vlasnici, i radnici i država.

No hrvatska administracija to ne razumije, a rezultati njihovog rada su vidljivi – prestigle su nas nekada siromašne zemlje poput Češke i Slovačke, a pri dnu ljestvice u EU guramo se s Rumunjskom i Bugarskom, kojima ćemo također uskoro gledati u leđa.

Komentar: Ima li potrebe komentirati (bolesno)???