Naknadu za prva 42 dana bolovanja po zakonu snosi poslodavac i ona se računa drugačije te iznosi od 70 do 100 posto iznosa pune plaće, ovisno o kolektivnom ugovoru. No, u slučajevima u kojima postoji opasnost od zaraze koronavirusom, država je preuzela na sebe troškove za neodlazak na posao od prvog dana. Dakle, u tih 14 spornih dana zaposleni koji moraju u izolaciju zapravo će biti zakinuti zarađuju li više od 4200 kuna. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra da je to nepravda koju bi trebalo ispraviti.

– Ovo je posebna situacija, ne sjećam se niti jedne slične takve. Mogu razumjeti da je odluka o maksimalnom iznosu motivirana oprezom da bi pritisak na proračun mogao biti ogroman jer je nemoguće predvidjeti koliko će ljudi biti zaraženo. No, osobama koje je društvo zbog interesa zajednice izoliralo i koji su se sami pokazali društveno odgovornima i prijavili svoje kretanje i moguću opasnost od zaraze, trebalo bi refundirati iznose za nedolazak na posao barem u visini medijalne plaće – ističe.

Briga za ljude

Sever naglašava kako nije pravedno da pojedince koji su prisiljeni na karantenu društvo kažnjava malim iznosom naknade.

– Oni su sami sebe prijavili, iskreno priznali da su bili izloženi koronavirusu, pokazali brigu za ljude oko sebe i stoga ih društvo ne bi trebalo kažnjavati i dovoditi u situaciju da sami podnose štetu, nego nagraditi. Ti iznosi za ljude koji zarađuju više od oko 4200 kuna nisu ništa drugo nego kazna za višu silu. Ako ti ljudi u interesu svih nas trebaju biti u samoizolaciji, nije u redu da za to plaćaju ceh – drži Sever, koji vjeruje da bi se problem koji je nastao za poslodavce i državu solidarno trebao riješiti tako da se “isprsi Europska unija i izdvoji sredstva iz svojih fondova za one zemlje koje su pogođene i čiji su građani primorani na samoizolaciju”.

No, ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić tumači kako je visina iznosa regulirana Zakonom o zdravstvenom osiguranju koji propisuje da je taj maksimalni državni iznos dobiven uvećanjem proračunske osnovice za 28 posto i ne može izvan toga ništa učiniti dok je zakon takav kakav jest. Vukelić kaže kako je ta naknada – koja nije naknada za bolovanje, nego naknada za izolaciju/karantenu – odavno ugrađena u Zakon o zdravstvenom osiguranju, koji je predvidio ovakva stanje kad je ugroženo zdravlje nacije.

Ključna potvrda

Samo u slučajevima kad sanitarni inženjer i epidemiolog izraze sumnju na eventualnu zaraznost troškovi se prebacuju na teret države. Oni koji se dogovore s poslodavcem da ostanu u kućnoj izolaciji, bez potvrde sanitarne inspekcije, ne mogu dobiti naknadu od HZZO-a. U onim slučajevima kad se osoba na koncu i razboli – ide na uobičajeno bolovanje.

Što o tome misle poslodavci, nismo uspjeli doznati jer predsjednik HUP-a Davor Majetić nije odgovarao na novinarske pozive.

Najgore od svega što se može dogoditi, predviđa Sever, jest da te naknade destimuliraju građane i natjeraju ih da počnu kalkulirati mogu li plaćati svoje životne troškove. Lako bi se moglo dogoditi da neki ljudi odluče prešutjeti da su bili izloženi riziku. A to je, upozorava, tek opasno.

“Smatram da smo na ovaj način konstruktivnim i kvalitetnim dogovorom omogućili rast plaća i jednokratnih materijalnih prava za sljedeću godinu. U kontekstu socijalnog dijaloga i dalje ćemo nastaviti razgovarati o svim problemima koji se događaju i izazovima koji su pred nama”, rekao je Aladrović nakon potpisivanja dodatka u Ministarstvu rada.

Kao što je bilo najavljeno prošlog tjedna, dogovoreno je povećanje plaća tri puta po dva posto u 2020. godini, povećanje prava na božićnicu i regres s 1250 na 1500 kuna i dara za djecu s 500 na 600 kuna, a otpremnina pri odlasku u mirovinu više se neće vezati uz tri proračunske osnovice, već za dvije osnovice za obračun plaće.

“Zahvaljujem se predstavnicima sindikata i cijelom članstvu što su prihvatili ovaj dogovor i što su shvatili kolike su želje i mogućnosti Vlade da zadovolji materijalne potrebe zaposlenika u državnoj službi”, poručio je Aladrović.

Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar istaknuo je kako se sjeća vremena kada ljudi u MUP-u nisu imali gotovo nikakva prava, no ni s potpisanim nisu do kraja zadovoljni.

 “Zašto smo potpisali ovo danas? Dobro se gradi čitav život. Gradimo kontinuirano i pomalo. Uvijek bi htjeli više i mi sami, ali ne ide to tako u životu”, rekao je Lončar.

Nastavak pregovora o toplom obroku i zdravstvenim pregledima

Čelnik Sindikata državnih službenika i namještenika Boris Pleša rekao je kako su razgovarali i o drugim pitanjima poput toplog obroka i zdravstvenih pregleda, o čemu će nastaviti pregovore sljedeće godine.

“Obuhvatili smo samo ono što smo u ovom trenutku smatrali da je bitno za naše članstvo i sve zaposlene u državnoj službi. S druge strane, otvorili smo mogućnost da pregovaramo o ostalim materijalnim i nematerijalnim pitanjima vezano za kolektivni ugovor”, rekao je.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić kazao je da su relativno zadovoljni sporazumom, ali još ostaje ispregovarati povećanje na 1,0 koeficijenta za policijske službenike, koji su najpotplaćeniji.