Godišnje arhive 2016

AutorUrednik

Dopis NHS-a ministrici Dubravci Jurlina Alibegović – radno vrijeme

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, vezano uz najavu “izbacivanja” vremena za pauzu iz plaćenog radnog vremena, uputio je ministrici Alibegović pismo sljedećeg sadržaja:

Poštovana gospođo ministrice,

neugodno iznenađeni Vašom izjavom, danom u okviru televizijskog intervjua, koju su prenijeli gotovo svi mediji u Hrvatskoj i koja predstavlja nastavak kampanje koju je započeo gosp. Božo Petrov, a kojom najavljujete ukidanje plaćene stanke tijekom radnog vremena kao dio paketa reforme javne uprave, pri tome se pozivajući na potrebu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s propisima EU, obraćamo Vam se ovim dopisom u cilju skretanja pozornosti na neke vrlo važne činjenice koje Vam ili nisu poznate ili ih tendenciozno zanemarujete s ciljem stvaranja odgovarajuće klime u javnosti. Institut stanke tijekom trajanja radnog vremena u Hrvatskoj je uređen Zakonom o radu, kao krovnim propisom kojim se uređuju radni odnosi u RH i koji pri tome jasno određuje kako se vrijeme odmora (stanke) ubraja u radno vrijeme.

Na razini EU Direktiva 2003/88/EZ o određenim vidovima organizacije radnog vremena propisuje najniže standarde vezane uz radno vrijeme radnika radi zaštite njegovog zdravlja i sigurnosti na radu i to na način da propisuje najdulje prosječno tjedno radno vrijeme, minimalno trajanje dnevnog i tjednog odmora, najkraće trajanje godišnjeg odmora, kao i druge mjere kojima je cilj zaštititi radnika od predugog rada. Navedenom direktivom uređuje se i pitanje stanke tijekom radnog vremena na način da je svaka država članica u obvezi radniku, čiji je radni dan dulji od 6 sati, osigurati stanku za odmor, međutim ne ulazeći u duljinu njezinog trajanja i uvjete pod kojima se stanka daje, nego ostavljajući mogućnost da se navedena pitanja urede kolektivnim ugovorima ili zakonima na nacionalnoj razini. U pitanja ubrajanja ili neubrajanja stanke u trajanje radnog vremena direktiva ne ulazi, niti na bilo koji način implicira moguća nacionalna zakonodavna rješenja, zbog čega Vaša izjava o potrebi usklađivanja s propisima EU predstavlja čin svjesne obmane javnosti. Zakon o radu je s predmetnom direktivom usklađen još 2009. godine u okviru predpristupnih pregovora i u tom je smislu dobio „zeleno svjetlo“ od Europske komisije. Pitanje stanke za državne je službenike uređeno Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike i to na način koji je u potpunosti usklađen sa Zakonom o radu. Predložena izmjena u smislu „izbacivanja“ stanke iz radnog vremena značila bi produljivanje postojećeg radnog vremena za dodatnih pola sata, no takvu promjenu istovremeno mora pratiti i promjena vezana u radno vrijeme cijelog niza društvenih servisa koje koriste državni službenici, o čemu se ne govori.

Osim toga, kao što smo naveli u svojem pismu od 1. travnja 2016. godine, upućenom potpredsjedniku Vlade Boži Petrovu, Zemlje Europske unije idu ka skraćenju radnog vremena, uz ostalo i kako bi povećale zaposlenost, a Vi u Hrvatskoj predlažete povećanje radnog vremena. I Vama, kao i gospodinu Petrovu, navodimo primjere iz kojih se jasno vidi kako se u Hrvatskoj već sada radi dulje nego li u većini europskih zemalja. Godišnje radno vrijeme ugovoreno kolektivnim ugovorima u 2014. godini u Francuskoj je iznosilo 1559,3 sata, u Danskoj 1635,4 sata, u Njemačkoj 1651, 3 sata, prosjek EU 28 bio je 1707,2 sata, a u Hrvatskoj 1824 sata. Vidljivo je kako se u Hrvatskoj već radi 116,8 sati duže od prosjeka EU, a očito je i da su usporedbe s razvijenim zemljama EU još poraznije za Hrvatsku, odnosno u Hrvatskoj se radi drastično duže. Uz navedeno, nedavno objavljena studija Eurostata o trošku rada po satu u EU pokazuje kako je Hrvatska po tome trošku na samome dnu između svih 28 zemalja.

Poštovana gospođo ministrice, ranijih su godina takve teze o ukidanju plaćene stanke dolazile od predstavnika poslodavaca, a vlade ih nisu prihvaćale. Naravno, ni sindikati. Znakovito je kako poslodavci sada to ne predlažu, ali takvi prijedlozi dolaze od predstavnika Vlade RH. Znakovito je i kako su na takve prijedloge gospodina Petrova, reakcije predsjednika i prvog potpredsjednika Vlade RH bile izražene kroz iznenađenje i zatečenost, baš kao što je reagirala i ministrica rada i mirovinskog sustava. Kasnije je kroz medije to opovrgavao i sam gospodin Petrov. No bez obzira na sve, sada Vi ponovno otvarate isto pitanje. Sasvim je sigurno da Vi privatno imate pravo na takav svoj osobni stav, no jasno je da ste tu izjavu dali kao ministrica uprave, članica Vlade RH. A to je već nešto drugo. Valjda ipak u ovoj Vladi nemamo dvije vlade. Pitamo se, zar je i ova Vlada socijalni dijalog zamijenila javnim dijalogom kroz medije?! Nije li to suprotno najavama predsjednika Vlade RH? Uz sve navedeno, nema nikakve potrebe na takav način provocirati ni sindikate, ni radnike, a bome ni građane. Budite uvjereni, krene li vlast tim putem, znat ćemo dostojno odgovoriti pa i s ulica ako zatreba.

S poštovanjem Predsjednik Krešimir Sever

AutorUrednik

Pregovori

(Jutarnji list 01.04.2016.) Povišica plaća od šest posto za državne i javne službenike, koju im jamče ranije potpisani sporazumi, a o kojoj su sindikati i Vladin pregovarački tim danas trebali početi pregovore, za Vladu više nije tema: za tu povišicu, kaže naš sugovornik iz Vlade blizak glavnom pregovaraču Boži Petrovu, u proračunu nema novca te će sindikati to morati shvatiti.

Značajne izmjene Ono što će im ponuditi, kaže, jest razgovor o otvaranju kolektivnog pregovaranja, kako bi se kolektivnim ugovorima ujednačile sadašnje plaće te se postojeći novac bolje rasporedio. Vlada vjeruje da će sindikati razumjeti i prihvatiti postojeću situaciju, a, dodaje naš sugovornik, Vladin će tim sindikalce upozoriti i na to da se razmišlja i o uvođenju devetsatnog radnog vremena na način da se ukine sadašnja polusatna plaćena pauza te da se uvede jednosatna pauza za koju radnici neće biti plaćeni.

Sindikalni čelnici ostali su u najmanju ruku razočarani ovakvim raspletom situacije. Naime, tek su jučer, neslužbenim, slučajnim kanalima saznali da se za danas zakazani sastanak neće održati. Jučer u ranim poslijepodnevnim satima još nisu imali nikakvu službenu informaciju: niti su dobili poziv za sastanak, niti obavijest o njegovu odgađanju. Splasnuo optimizam Dan ranije, u srijedu, još su uvijek optimistično gledali na nastavak socijalnog dijaloga. Naime, nakon prvog sastanka s predstavnicima Vlade, koji je održan prije deset dana, sindikalci su bili zadovoljni: izjavili su kako je Vlada nedvosmisleno dala do znanja da je sporazum, koji jamči povišicu osnovice za šest posto, važeći te se treba dogovoriti njegova realizacija.

Sindikati su naglasili kako su svjesni da Vlada ne može isplatiti sve obaveze po sporazumima odmah i odjednom te su izrazili dobru volju da krenu u pregovore o dinamici isplate. Takav su stav izražavali još u srijedu, da bi ih jučer dočekao hladan tuš. Ovakvo ponašanje Vlade ocijenili su razočaravajućim, neodgovornim i elementarno nepristojnim. No, ističu, sindikalci su mirni. – Mi imamo sporazum koji je pravno neupitan. Iskazali smo i dalje iskazujemo dobru volju i želimo s našim poslodavcem, Vladom, pregovarati o tome kako da mu olakšamo poziciju i ispunjavanje preuzetih obaveza. Ako Vlada te pregovore ne želi, morat će se suočiti s posljedicama – kaže Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata.

Naime, sporazumi koje su potpisale ranije Vlade u periodu od 2006. do 2012. godine jamče javnim službenicima povišicu osnovice za plaće od šest posto automatski od trenutka kad Državni zavod za statistiku objavi da je BDP prosječno rastao dva ili više posto tijekom dva uzastopna kvartala. To se dogodilo prošli mjesec: kad za nekoliko dana javni službenici prime plaću za ožujak, ona, sukladno sporazumima, mora biti izračunata po šest posto većoj osnovici. Ako to ne bude tako – a neće – svaki od 180.000 službenika može dići pojedinačnu tužbu protiv Vlade. I svaki će od njih, kažu pravni eksperti, tu tužbu dobiti, jer je potpisani sporazum neupitan.

Prijetnja tužbama Sindikalni vođe svojim autoritetom mogu većim dijelom zaustaviti masovne tužbe, ali sam sindikat kao organizacija ne može spriječiti službenike: potpisani sporazum postao je njihovo individualno pravo. Stoga se moglo očekivati da će se Vlada požuriti i sa sindikatima što prije pokušati potpisati novi sporazum s novim rokovima isplate povišice, kojim bi se automatski izvan snage stavio ranije potpisani sporazum. Na taj bi se način spriječila mogućnost tužbi. – Ali vlast je očito vlast i misli da može raditi što želi. No, nije to baš tako – kaže Vilim Ribić, predsjednik Matice sindikata. Kako neslužbeno saznajemo, Vlada će promijeniti svoj pregovarački tim, a sljedeći će sastanak najvjerojatnije sazvati za tjedan dana.

AutorUrednik

Izviješće o započetim pregovorima

Izviješće o započetim pregovorima Vlade RH i sindikata državnih službi

Jučer, 21. ožujka 2016. godine, započeli su pregovori Pregovaračkog odbora Vlade RH i predstavnika osam sindikata državnih službi, potpisnika Sporazuma s Vladom RH o osnovici za plaće u državnoj službi iz 2006. godine, kojim je ugovoreno povećanje osnovice za obračun plaće za 6% godišnje za 2007., 2008. i 2009. Godinu, Dodatka sporazumu iz 2009. godine, kojim je zbog iznimno teške gospodarske situacije i prekomjernog proračunskog deficita, sporazumno odgođena primjena povećanja osnovice za obračun plaće u državnoj službi i definirani uvjeti za njeno vraćanje te Dodatka sporazumu iz 2012. godine.

Pregovarački odbor Vlade RH čine: mr.sc. Božo Petrov, potpredsjednik Vlade RH, kao predsjednik te kao članovi odbora dr.sc. Dubravka Jurlina Alibegović, ministrica uprave, dr.sc. Nada Šikić, ministrica rada i mirovinskog sustava, dr.sc. Zdravko Marić, ministar financija, Vlaho Orepić, ministar unutarnjih poslova, Ante Šprlje, ministar pravosuđa te Josip Buljević, ministar obrane. Sastanku su također prisustvovali pomoćnik ministrice rada i mirovinskoga sustava Mario Bebić te drugi stručni suradnici resornih ministara. Na sindikalnoj strani u pregovorima sudjeluju predstavnici osam sindikata državnih službi: Carinskog sindikata Hrvatske, Sindikata djelatnika u vojsci i državnim službama, Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a, Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, Sindikata policije Hrvatske, Sindikata pravosudne policije, Samostalnog sindikata djelatnika u zrakoplovstvu te Sindikata Porezne uprave Hrvatske.

Obje strane su se složile da je u obostranom interesu pronaći zadovoljavajuće rješenje, obzirom da postoje poteškoće koje objektivno negativno utječu na trenutnu realizaciju ranije potpisanog sporazuma te da su voljne pregovarati u dobroj vjeri o dinamici provedbe sporazuma. Nastavak pregovora zakazan je za petak 1. travnja 2016. godine, a do tada bi se trebao definirati i pregovarački protokol, s predmetom i sadržajem predstojećih pregovora.

Predsjednica SPUH-a: Gordana Jagar, v.r.

AutorUrednik

Pregovori 2016.

(HINA)”Potpredsjednik Vlade Božo Petrov izjavio je u ponedjeljak, nakon početka pregovora s predstavnicima sindikata javnih i državnih službi o realizaciji sporazuma o povećanju plaća za šest posto, da će na kraju pregovaračkog procesa svi biti u “win-win” situaciji, odnosno da će zadovoljni biti i sindikati i Vlada, kao i hrvatski građani.

Zahvalivši sindikalnim predstavnicima na razumijevanju, Petrov je pred novinarima u Banskim dvorima izrazio zadovoljstvo što je Vlada naišla na ljude koji će joj pomoći da započeti reformski paket dovrši unutar ove godine. Kada će biti aktiviran sporazum o povećanju plaća Na upit hoće li ove godine biti novca za ispunjenje sporazuma o povećanju osnovice za plaće, Petrov je rekao kako je to jedna od točaka o kojima će pregovarati u vezi aktiviranja samog sporazuma, koji je bio potpisan prije nekoliko godina.

Postoji Vladina obveza i realna situacija u kojoj se danas nalazimo i vjerujem da će predstavnici sindikata imati sluha za to. Dogovorit ćemo se kada će biti aktivacija sporazuma, no u ovom trenutku ne želim donositi zaključke. Mislim da je korektno razgovarati i zajednički donijeti zaključak”, kazao je Petrov. Znamo da u ovom trenutku nismo u proračunu planirali dodatna sredstva za isplatu obveza iz sporazuma i zato kažemo da nema novca, a želimo biti korektni prema sindikatima, jer su i oni bili korektni i čekali da se dogovorimo kada će se moći aktivirati sporazum, dodao je. Na novinarsku opasku da prema projekcijama proračuna ta sredstva nisu predviđena ni u iduće dvije godine, Petrov je istaknuo kako su projekcije napravljene “po sistemu 2016.”, a na upit postoji li simulacija o kolikom se iznosu radi na godišnjoj razini rekao je kako o tome nisu razgovarali, već će o tome biti riječi u pregovorima.

Protokol o pregovorima o osnovici i ostalim temama “Bazirat ćemo se na sporazumu o šest posto osnovice, i to će biti glavni predmet razgovora kroz iduće razdoblje, a vjerujem da ćemo obuhvatiti i više”, rekao je Petrov napomenuvši kako će ostale teme, poput usklađivanja pariteta plaća, biti obuhvaćene protokolom o pregovorima koji će Vlada predložiti sindikatima. Pregovori o kolektivnim ugovorima trenutno nisu tema, ali će svakako doći na dnevni red, no treba ići korak po korak. Najavio je idući sastanak pregovaračkih odbora Vlade i sindikata javnih i državnih službi za 1. travnja, kada će imati preliminarne kalkulacije i moći konkrenije razgovarati o sindikalnim zahtjevima. Na pitanje boji li se sudskih tužbi, Petrov je poručio da, s obzirom na način kako je vođen razgovor, ne treba prijetiti tužbama, iako postoji i ta mogućnost.

Opravdano je nepovjerenje sindikata koji su u pojedinim situacijama bili izigrani ali, s druge strane, realna situacija ponekad diktira neke stvari, tako da se nadam da ćemo sklopiti dogovor, kazao je. Na početku pregovora ništa konkretno.

Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar rekao da će sindikati nastojati “drvo ne posjeći, a plodova se neće odreći”, odnosno da će pokušati pronaći obostrano prihvatljivo rješenje.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić istaknuo je pak da je najvažnije pitanje kada će se povišice isplatiti, a ne hoće li se uopće isplatiti, i to u razumnom roku.

Predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika Boris Pleša izjavio je kako postoji Vladina obveza prema zaposlenicima u državnim službama, ali na početku pregovora nije bilo realno očekivati ništa konkretnije. No, dogovorili smo protokol pregovaranja i tema o kojima će se razgovarati. “Mi smo se dotakli tema koje su za nas krucijalne, sindikalna strana na tome inzistira i očekujemo s Vladine strane konkretne prijedloge kroz protokol i pregovore na koji način to pitanje riješiti”, kazao je Pleša. Hoćemo li kroz pregovore doći do dogovora – vidjet ćemo, no pregovorima u ovom trenutku moramo dati šansu, naglasio je Pleša.

AutorUrednik

Otvoreno pismo NHS-a premijeru Oreškoviću

U cijelosti objavljujemo otvoreno pismo koje je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata uputio premijeru Tihomiru Oreškoviću.

 

Poštovani gospodine Oreškoviću, neugodno smo iznenađeni dijelom sadržaja Priopćenja Vlade RH, vezanim uz napore za rješavanje ekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj, a vezano uz Plan Vlade RH upućen Europskoj komisiji, kojim se Vlada obvezuje na niz reformi, mjera i rokova za njihovo provođenje. Već se, u kratkom vremenu, ova Vlada treći put spotaknula o socijalni dijalog.

Nakon što je najprije, bez konzultacije sa sindikatima, u proceduru u Hrvatski sabor uputila prijedlog Zakona o uskrati, nakon što je sindikate dovela pred gotov čin vezano uz Prijedlog Državnog proračuna za 2016. godinu, bez konzultacija sa sindikatima (a o mogućim konzultacijama s HUP-om nemamo informacije) uputila je i Plan reformi, mjera i rokova za njihovo provođenje vezan za rješavanje makroekonomskih neravnoteža u Republici Hrvatskoj. Poštovani gospodine predsjedniče Vlade RH, na svojem ste prvom sastanku sa predsjednicima reprezentativnih sindikalnih središnjica iskazali svoje čvrsto opredjeljenje za istinski i uvažavajući socijalni dijalog, Vas osobno i Vlade kojoj ste na čelu. Obećali ste konzultacije i suradnju sa socijalnim partnerima o svim važnim pitanjima za Republiku Hrvatsku.

Posebno ste naglasili kako treba imati jasan cilj, a kako je Vaš i Vaše Vlade da rezultat sveukupnog djelovanja Vlade, i svega što će poduzimati bude da svim građanima bude bolje. Bilo nam je drago što ste nazočili i osobno se obratili članovima na prvoj sjednici Gospodarsko socijalnog vijeća u čijem su sastavu i članovi Vaše Vlade. Ponovno ste naglasili svoje čvrsto opredjeljenje za uvažavajući socijalni dijalog, kao i mjere i politike koje će rezultirati boljitkom za sve hrvatske građane. Ali ste nam u tom izravnom obraćanju, licem u lice, prešutjeli neke itekako važne činjenice vezane uz Plan mjera, reformi i rokova za njihovo izvršenje, koji ste uputili Europskoj komisiji kao najavu i opredjeljenje Vaše Vlade za rješavanje makroekonomskih neravnoteža u Republici Hrvatskoj.

Praktički ste u dijelu toga plana prejudicirali neka rješenja koja bi trebala biti dio Nacionalnog programa reformi za 2016. godinu, koji bi Vlada RH, u suradnji sa socijalnim partnerima, (u skladu s načinom kako to rade zemlje članice EU), trebala uputiti Europskoj komisiji. Između ostalog ste Hrvatsku, unaprijed i bez konzultacija sa sindikatima, (a valjda tih konzultacija nije bilo niti sa HUP-om), obvezali da će do kraja godine izmijeniti hrvatski mirovinski sustav, najavljujući povećanje penalizacije za raniji odlazak u mirovinu, kao i ubrzavanje procesa izjednačavanja dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene. Ovo drugo, očito, kako bi se što ranije krenulo sa primjenom povećanja dobne granice za stjecanje prava na mirovinu (sa 65 godina na 67 godina starosti), a čija zakonska primjena nastupa nakon što završi prijelazno razdoblje za izjednačavanje dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene. Europska komisija već je bivšoj vladi prigovarala zbog duljine rokova tražeći njihovo kraćenje, iako je sasvim jasno da mirovinski zakoni i propisi pripadaju autonomiji odlučivanja zemalja članica.

Jedan i drugi zahtjev bivša je Vlada argumentirano odbijala, no Vaša Vlada poslušnički najavljuje Europskoj komisiji kako će taj njezin zahtjev ispuniti do kraja godine, a bez da pita one kojih se to tiče, građane. Osobno sam na točki dnevnoga reda prošle sjednice GSV-a, vezanoj uz Europski semestar i Nacionalni program reformi, naglasio važnost da ni ova Vlada ne pristane na te zahtjeve Europske komisije i iznio argumente. Kad je riječ o većoj penalizaciji prijevremenog umirovljenja važno je napomenuti kako u velikoj većini radnici ne odlaze prijevremeno u mirovinu zato jer to baš žele, nego ih najčešće poslodavci pri utvrđivanju viškova zaposlenih tamo „šalju“ upravo zato jer imaju uvjete za odlazak u mirovinu, makar i prijevremenu. Ponekad se netko od radnika na taj korak odluči zbog neke bezizlazne obiteljske situacije, kao što je na primjer njega starog ili bolesnog člana obitelji, ili pak zbog toga što, zbog isluženosti radom i osobne bolesti koja nije invalidnost, više ne mogu udovoljavati zahtjevima poslodavaca za puno izvršenje svojih radnih obveza. Ovisno o tome koliko prije vremena odlaze u mirovinu, njihova se mirovina umanjuje od 0,1% do 0,34% za svaki nedostajući mjesec. Tako da onima kojima nedostaje najviše mjeseci (60) mirovina biva trajno umanjena za 20,4%. Pa kud ćete više?! Niti će dodatna penalizacija poslodavce odvratiti od slanja njihovih radnika, kroz otpuštanja, u prijevremenu mirovinu niti će kod očajnih radnika, koji nemaju drugo rješenje, to umanjiti razloge za njihovu tešku odluku za prijevremeno umirovljenje.

Samo će biti još siromašniji umirovljenici nego bi bili po važećem Zakonu pa će država taj iznos, umjesto kroz mirovinski sustav, za njih morati osigurati kroz sustav socijalnih pomoći. Kad je riječ o izjednačavanju dobi muškaraca i žena za odlazak u mirovinu, kao i povećanju dobne granice za stjecanje prava na mirovinu, sa 65 na 67 godina starosti, nužno je napomenuti kao su sindikati bili i protiv jednoga i protiv drugoga. Na kraju su dvije različite vlade, ne samo kako bi umanjile nezadovoljstvo građana i sindikata nego kako bi, koliko je više moguće, umanjile negativni učinak primjene tih zakonskih odredbi, Zakonom upravo odredile takve rokove i prijelazna razdoblja. Bivša je Vlada i za taj zahtjev argumentiranim projekcijama jasno ukazala Europskoj komisiji kako za kraćenje tih rokova nema nikakvih razloga. No i tu ste, bez razgovora s onima kojih se to tiče, bespogovorno i bez pokušaja argumentirane rasprave, dali obvezu Republike Hrvatske da će i to traženje Europske komisije ispuniti do kraja godine. Iako je svakome jasno kako to s deficitom i makroekonomskim neravnotežama ovog razdoblja nema ništa. Iz Vaše Vlade istovremeno dolaze najave vezane uz donošenje novih mjera populacijske, pronatalitetne politike. Ove promjene u mirovinskim sustavu, u ovoj situaciji iseljavanja mladih iz Hrvatske zbog besperspektivnosti i nedostatka posla, samo će još više pospješiti njihovo iseljavanje, jer će im pristup radnim mjestima usporavati i onemogućavati ne samo njihovi roditelji nego i njihovi djedovi i bake. Uz sve to, analize ukazuju i kako hrvatski građani žive nekoliko godina kraće od europskog prosjeka. Time i kraće razdoblje primaju mirovinu. Kraćenje roka za početak primjene povećanja dobne granice sa 65 na 67 godina starosti značit će: S posla na groblje, a iz škole i fakulteta u inozemstvo.

Nitko od Vladinih predstavnika u GSV-u nije dao niti naslutiti da je moja rasprava zakašnjela, jer se Vlada već obvezala Europskoj komisiji. Uz mirovine, u istom ste Planu napisali kako s HUP-om planirate raditi na programima cjeloživotnog učenja. To se inače radi sa socijalnim partnerima, a ne samo s poslodavcima. Gdje ste izgubili sindikate? Uz navedeno, pri najavi uklanjanja prepreka za investicije među ostalim ste se obvezali i na smanjenje troškova poslodavcima vezano uz sigurnost na radu te sanitarne i zdravstvene inspekcije za 20% u 2016. godini. I opet bez konzultacija sa sindikatima. Sve navedeno i način na koji je Vaša Vlada to napravila sasvim se sigurno ne mogu ubrojiti u obilježja vlasti opredijeljene za socijalni dijalog. A to nije niti ono što ste nam Vi obećali vezano uz socijalni dijalog. Za sve navedeno tražimo hitna objašnjenja i hitne razgovore predstavnika Vlade sa sindikatima, vezano uz cijeli Plan koji ste uputili Europskoj komisiji i njegove moguće posljedice.

AutorUrednik

Dan žena – čestitka

Na Dan žena obilježavamo velika postignuća u teško stečenoj ravnopravnosti žena i sjećamo se iznimnih žena koje su kroz povijest tome doprinijele.

Želim Vam da danas i uvijek imate na umu koliko ste jedinstvene, posebne i izuzetne osobe. Znajte da ste vrijedne svakog uvažavanja i poštovanja te da, prvenstveno, same sebe poštujete jer ćete jedino tako dobiti i poštovanje drugih.

U ovo vrijeme kada se u svijetu događaju strašne stvari ženama, koje su nama gotovo nezamislive, uvijek imajte na umu da ste se i Vi mogle roditi „tamo“ . Važno je osvijestiti i zaista osjetiti koliko je neprocjenjivo vrijedno ovo što danas imamo i da nikada ne dopustimo nijedan korak nazad.

Nikome nikada ne dopustite da Vam oduzme dostojanstvo i ponos, jer ste svjesne i hrabre žene koje se za sebe mogu i znaju izboriti.

Sretan Vam Dan svih žena svijeta!

SPUH

AutorUrednik

Pregovori Vlade i Sindikata Državnih službi

(Novilist.hr, 24. veljače 2016.)

Nakon što je u drugom i trećem kvartalu prošle godine BDP rastao dva posto stvoreni su uvjeti za aktiviranje sporazuma i šestpostotni rast osnovice za izračun plaća za oko 250 tisuća zaposlenih u javnim i državnim službama (Novilist.hr, 24. veljače 2016.)

Vlada danas otvara razgovore sa sindikatima javnih i državnih službi o politici plaća i rashodima proračuna u naredne tri godine. Najprije će startati javne službe s kojima je 2009. godine dogovoren Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama koji je naknadno proširen i na državne službe. Taj Sporazum redefiniran je 2011. godine, odnosno godinu dana kasnije. Nakon što je u drugom i trećem kvartalu prošle godine BDP rastao dva posto stvoreni su uvjeti za aktiviranje sporazuma i šestpostotni rast osnovice za izračun plaća za oko 250 tisuća zaposlenih u javnim i državnim službama. Taj rast plaća državu bi mogao koštati oko 1,8 milijardi kuna. No, dodatna sredstva trebalo bi osigurati i za povratak pariteta plaća u javnom sektoru prema gospodarstvu. Početno je polazište tog približavanja podatak da je za VSS početnička plaća u javnim službama u 2008. godini bila na razini 85,1 posto prosječne plaće u privredi, a taj odnos valja podići na razinu od 95:100. Proces približavanja plaće VSS početnika u javnim službama prosječnoj mjesečnoj plaći u privredi trebao bi biti dovršen do kraja ove godine. To bi državu moglo koštati dodatne dvije milijarde kuna. Dakle, dio Sporazuma o osnovici zajednička je tema i javnih i državnih službi i taj dio težak je 1,8 milijardi kuna kojih u proračunu nema te će Vlada nastojati sa sindikatima dogovoriti odgodu te isplate. Sami sindikati najavili su spremost za dogovor, ali samo ako im Vlada predoči nepobitne argumete. Javne službe imaju još jedno otvoreno pitanje, a to je regres i božićnica na koje oni imaju pravo u ovoj godini s obzirom da je zakon koji je regulirao uskratu tih prava istekao s krajem prošle godine. Ukupno je riječ o trošku od 350 milijuna kuna. Posebno pitanje državnih službi su dodaci na godine staža od 4, 8 i 10 posto koji su zaposlenima u vojsci, policiji, upravi isplaćeni za siječan, a bit će isplaćeni i za veljaču. Na godišnjoj razini riječ je o trošku od oko 50 milijuna kuna. Vlada je sa svoje prve sjednice u Sabor uputila Zakon o uskrati tog prava, pritom pogrešno navodeći da će se time na godišnjoj razini postići ušteda od 250 milijuna kuna. No, Vlada je zaboravila i na rješenje Ustavnog suda prema kojem takva uskrata više nije moguća, već trebaju postići dogovor sa sindikatima. Tako su ubrzo svoje rješenje o uskrati povukli i pred predstavljanje ekonomskih smjernica pozvali sindikate na razgovor. Sve u svemu, bez povratka pariteta, iz proračuna bi trebalo u ovoj godini izdvojiti 2,2 milijarde kuna za javne i državne službe temeljem kolektivnih ugovora i sporazuma, osim ako Vlada sa sindikatima ne postigne dogovor oko svih otvorenih pitanja.

AutorUrednik

XIII. Sportske igre SPUH-a Rovinj 2016.

Obavještavamo Vas da upute, kao i prijavnicu za sudjelovanje na ovogodišnjim Sportskim igrama Sindikata Porezne uprave Hrvatske, možete naći u posebnom izborniku (na ovoj stranici – lijevo pod nazivom XIII. Sportske igre SPUH-a Rovinj 2016).

AutorUrednik

Primjedbe na ocjenjivanje službenika Porezne uprave

Dana 09.02.2016. godine upućen je ravnateljici Porezne uprave dopis vezan na ocjenjivanje službenika Porezne uprave, koji možete pogledati u privitku ovog članka.