Godišnje arhive 2016

AutorUrednik

Plaća 6%

 

Službenicima će rasti plaća po 2% u veljači, kolovozu i prosincu.

Osnovica za plaće bit će od 1. siječnja 5.211,02 kuna, od 1. kolovoza 5.315,24 kune i 1. studenog 5.421,54 kune. Božićnice – do Nove godine

Autor: Romana Kovačević

Osnovica za plaće u državnim službama rast će 2017. godine u tri navrata po dva posto. Prva uvećana isplata za siječanj isplatit će se na plaći u veljači, druga u kolovozu s plaćom za srpanj, treća u prosincu s plaćom za studeni.

Kako doznajemo Božićnica će biti isplaćena do 31. prosinca. Takav će sporazum u petak potpisati sindikati državnih službi koji su jučer tako dogovorili s Vladinim pregovaračkim timom. Danas bi Vlada trebala potvrditi tekst izmjena i dopuna sporazuma o plaćama te izmjene i dopune kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.

Osnovica za plaće bit će prema dogovorenom od 1. siječnja 5.211,02 kuna, od 1. kolovoza 5.315,24 kune i 1. studenog 5.421,54. Očekuje se da će se isto primijeniti i na javne službe, jer osnovice su im uvijek bile jednake i ako bi jedni ispregovarali nešto više, uvijek se to onda primjenjivalo i na druge.

Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić nakon jučerašnjih pregovora kazao je da su bili konstruktivni i na obostrano zadovoljstvo te da će sa sindikatima javnih službi pregovore o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru nastaviti u siječnju.

Komentar: Rast ili povrat???

AutorUrednik

Vlada i sindikati se dogovorili

(24 sata, 21.12.2016.) Vlada i sindikati se dogovorili: Službenici će imati veće plaće

Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić rekao je da je danas jedno poglavlje u razgovorima zatvoreno na obostrano zadovoljstvo. Sporazum sutra ide na Vladu…Viber Email 2009. godine. Postignut je dogovor, a glavni pregovarači su ga komentirali: – Uspjeli smo se dogovoriti oko božićnice i porasta plaće, zadovoljni smo – izjavio je Dubravko Jagić, čelnik Sindikata policije dodavši da su svojim tijelima sporazum s Vladom već predstavili.

Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić rekao je da je danas jedno poglavlje u razgovorima zatvoreno na obostrano zadovoljstvo: – Premijer i moji kolege sutra će raspravljati o tekstu koji smo danas dogovorili. Bude li sve u redu, u idućim danima očekuje nas potpisivanje sporazuma – rekao je Ćorić rekavši da u ovom trenutku ne može govoriti o sadržaju ugovora. – Ugovor predviđa povećanje osnovice u nekoliko faza tijekom iduće godine – istaknuo je ministar i napomenuo da će božićnice za 2016. državnim službenicima biti isplaćene do 31. prosinca.

AutorUrednik

Novi list

 

Oda za uhljebe KOMENTAR SANJE MODRIĆ (Novilist.hr) Galameći kako ovo društvo upropaštavaju uhljebi, poderali su grlo sabornici (koji prvo gledaju kako će sebi nabaciti kakvu korist), poslodavaci naklonjeni ultimativnom ekonomskom liberalizmu (koji svoje radnike smatraju marvom i plaćaju na kapaljku), japiji s bankarskim bonusima, pa i novinari. I stvarno.

Nema diskusije o tome da nas je do kosti izjela ova korupcijska balkanska kultura poklanjanja radnih mjesta po stranačkoj, rođačkoj i prijateljskoj liniji. No, u tom pravedničkom žaru i bijesu, upalo se u ekstremizam: stigli smo do toga da se uhljebskim epitetima sada paušalno krsti sve u državnom i javnom sektoru. Publika je postala nabrijana gdje god se prima plaća iz proračuna. Skroz se pokvario naš mali i labilni kompas. I pristojno bi bilo, a i ljudski, pilu malo okrenuti naopako zbog onih tisuća i tisuća »običnih« trudbenika koji grbače na šalterima i lome se radeći za dvoje i troje u bolnicama, centrima za socijalni rad, u vrtićima, policijskim postajama i školama. I to za četiri ili pet tisuća kuna. Sjedeći na rasklimanim stolicama. Hraneći se slancima za dvije kune iz pekare.

Gutajući tablete za štitnjaču. I tegleći kući spise u svojim oguljenim i razjapljenim torbama. Uhljebi su često njihovi velevažni šefovi, a ne oni. Šefove dopremaju i postavljaju eksponenti političke moći. Šljakerima u administraciji komandiraju kolone kumova i ništarija sa stranačkim zaleđem koji o djelatnosti nemaju blage veze, niti ih ona imalo zanima. Naravno da od njih ne možeš očekivati reforme sustava jer su za bilo koju sofisticiranu stvar talentirani kao magarac za pjevanje. Oni imaju te najveće plaće i blaženu slobodu da nikad ni za što ne odgovaraju. Ali to s onima koji stvarno rade svoj posao nema nikakve veze. Njih se ne pita koga bi voljeli za ravnatelja, direktora i predstojnika. Pa hajde onda da im javno i pošteno priznamo da su oni nešto drugo i da se jednom prestane s ovim uvredljivim poopćavanjem. Vlada upravo ovih dana podmuklo dribla sindikate da odustanu od dijela novca koji im je obećan prije sedam godina, kada su im srezali prava zbog udara ekonomske krize i zapečatili da će se sve vratiti na staro čim se BDP počne oporavljati. Pa, molim. Ako Vlada smatra da je u redu iskušavati strpljenje upravo tih potplaćenih ljudi, na kojima počiva ustavno uređenje ovoga društva, onda neka se igra vatrom.

Pa vjeruje li netko da su jasličke tete, koje našu šmrkavu djecu drže u krilu i peru im guze, sretne što moraju čekati da im roditelji donesu kilu keksa, papir za crtanje i maramice za nos? Da službenicima pričinjava veliko veselje što ne mogu ništa riješiti dok ne raznesu sto dokumenata jedni drugima, od vrata do vrata? Da sestre na onkologiji uživaju skapavati od posla jer je na jednu palo da radi za njih četiri? Misli li itko da su profesori oduševljeni ovim nastavnim programima koji nas betoniraju na dno međunarodnih ljestvica po znanju i sposobnostima zaključivanja? Višnja Stanišić iz zavoda za mirovinsko osiguranje kaže da su kod njih plaće od 3.741 kuna do 4.729 kuna. Pa tako je svuda. Treba skinuti kapu tim ljudima, kojima briše pod tko god stigne. Jer za pravila po kojima oni rade zaduženi su uhljebi, a ne oni. I što na koncu imamo s ovim – samo su pravi uhljebi sretni.

AutorUrednik

Rast plaća???

24.10.2016.

Marić kao državni tajnik obećao automatski rast osnovice, a sada nudi razgovore o sporazumu

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je u ponedjeljak da je Zdravko Marić kao državni tajnik u Ministarstvu financija 2009. godine obećao sindikatima državnih službi automatski rast osnovice za plaće, a sada im, kao ministar financija, nudi tek razgovore o sporazumu o osnovici.

Zdravko Marić, kao državni tajnik u Ministarstvu financija i Vladin pregovarač sa sindikatima, 26. je ožujka 2009. godine obećao je automatsko povećanje plaća nakon što se ostvari rast BDP-a od 2 posto za dva uzastopna tromjesečja, a zatim pregovore oko dinamike daljnjeg rasta osnovice za izračun plaća, podsjeća sindikat u priopćenju. Zahvaljujući njegovu jamstvu o automatskom rastu plaća kad se ispune uvjeti iz sporazuma, sindikalci su prihvatili dodatak sporazumu kojim je osnovica za plaće od 5415 kuna iz siječnja 2009. godine vraćena na razinu osnovice iz 2008. godine, tj. na 5108 kuna.

Sada Marić, kao ministar financija u Vladi Andreja Plenkovića, u emisiji “Otvoreno” HRT-a od 19. listopada razgovore sa sindikatima o pitanju sporazuma o osnovici najavljuje kao jedno od pet prioritetnih pitanja, uz proračun, poreznu reformu, upravljanje javnim dugom i problematiku švicarskog franka. Marić je tako, usporedo s karijernim uzletom od državnog tajnika u Ministarstvu financija, preko direktora u Agrokoru, do ministra financija, prestao doslovno tumačiti odredbe sporazuma u čijem je kreiranju i sam sudjelovao, pa danas umjesto njegove dosljedne primjene nudi razgovore o “pitanju sporazuma o osnovici”, ističe sindikat.

Također, Vlada je u međuvremenu smanjila plaće državnih službenika za dodatnih tri posto korekcijom koeficijenata, zakonom o uskrati dodataka po osnovi staža za 4, 8 i 10 posto i odgodila primjenu sporazuma izrazivši rast BDP-a, nakon 2,8 posto u trećem kvartalu 2015. godine, u pet decimala ili 1,99948 posto u zadnjem tromjesečju iste godine. Sindikat se stoga pita može li od Vlade Andreja Plenkovića i njezina ministra financija Zdravka Marića očekivati da će moto “vjerodostojno”, s kojim je HDZ ušao u kampanju za parlamentarne izbore, poštovati i kad su u pitanju sindikati, kaže se u priopćenju.

AutorUrednik

Porezna reforma i plaće

25.10.2016.

Tko će najviše dobiti, a tko izgubiti na plaći od 1. siječnja 2017. (Zoran Korda)

Ministar financija Zdravko Marić već prvog tjedna rada nove Vlade predstavlja poreznu reformu s namjerom da od početka godine stupe na snagu promjene koje bi trebale dovesti do rasta prosječnih plaća i rasterećenja poduzetnika. Ono što, dakako, najviše zanima građane su izmjene poreza na dohodak, pa smo izračunali tko će od njih najviše profitirati, a tko izgubiti.

Marićev prijedlog uključuje povećanje poreznog odbitka s 2.600 na 3.750 kuna i smanjenje najviše porezne stope s 40 na 36 posto, ali se porezne olakšice na uzdržavane članove neće mijenjati. To znači da će se neoporezivi dio plaće ubuduće računati kao zbroj novog osobnog odbitka (3.750 kuna) i sadašnje porezne olakšice. Tako će, primjerice, za jedno dijete ukupni porezni odbitak iznositi 5.050 kuna, a za dvoje djece 6.820 kuna.

Time će ministar Marić ublažiti udar na proračun do kojeg bi došlo kada bi se porezne olakšice za uzdržavane članove računale kao do sada. Poreznim izmjenama najviše će profitirali samci i zaposleni s visokim plaćama zahvaljujući rastu poreznog odbitka i pomicanju granice oporezivanja po najvišoj stopi s 13.200 na 20.000 kuna.

S druge strane, građani s nižim plaćama i oni s više djece uglavnom neće imati veće koristi budući da se odustalo od ranije spominjanih poreznih potpora. Evo kako će proći zaposleni s prosječnom plaćom koji sada zarađuju neto 5.594 kune. Zaposlenom samcu u Zagrebu plaća će porasti 339 kuna, a onome s jednim djetetom porast će 163 kune. No ako radnik ima dvoje djece, plaća mu neće rasti jer i sada, uz osobni odbitak od 2.600 kuna i pripadajuću poreznu olakšicu (3.120 kuna) ne plaća porez na dohodak. Malo koristi imat će i zaposleni s nižim plaćama koji u postojećem sustavu plaćaju minimalan porez ili ga uopće ne plaćaju. Zaposlenom samcu u Zagrebu s plaćom od 4.000 kuna zarada će porasti 163 kune, a radnik s jednim djetetom dobit će tek 17 kuna više. Zaposleni s dvoje djece porezne izmjene neće osjetiti na plaći. Najviše će profitirati profesionalci i menadžeri s natprosječnim primanjima.

Tako će menadžer samac u Zagrebu s plaćom od 15.000 kuna zaraditi 1.263 kune više, a njegovom kolegi s jednim djetetom plaća će porasti 828 kuna. Znatno manje, tek 325 kuna, profitirat će menadžer s dvoje djece. Napominjemo da je rast plaća najveći u Zagrebu gdje je zbog najveće stope prireza od 18 posto i najveće porezno opterećenje. Za zaposlene u drugim gradovima porezno rasterećenje nešto je manje, ali ne značajno s obzirom na to da prirez nema velikog utjecaja na visinu plaće. Tako, primjerice, u Rijeci, gdje je stopa prireza 15 posto, samcu s prosječnim primanjima plaća raste 331 kunu, zaposlenom s jednim djetetom 159 kuna, a zaposleni s dvoje djece ostaje na istom.

Od četiri najveća grada, najmanje će porasti plaće u Splitu s obzirom na stopu prireza od samo 10 posto. Prema neslužbenim informacijama, porezne izmjene zahvatit će i prihode od drugog dohotka (autorski honorari, honorari po ugovoru o djelu, menadžerski bonusi) koji će se ubuduće pribrajati plaćama i oporezivati kao osnovni dohodak.

Komentar članka

 

Očito u čiju će se korist provoditi porezna reforma, kako u nekakvom općem dijelu pa tako i u sferi plaća. U ovome drugome, činjenica je da je u Poreznoj upravi upravo najviše zaposlenih s primanjima koja reforme neće osjetiti, ali se zato primjećuje, za današnje vrijeme, drastični rast  sto su plaće veće. Pitam se gdje su sada oni “veliki sindikalisti” iz pregovaračkog odbora, pitam se kako se odjednom i to s njihove strane pojavljuje datum 01.01.2017. vezano na onih famoznih 6 %, hoće li se i tome pregovarati, mada je  sporazumom sve rečeno, hoće li jednom sindikati i “sindikalisti” održati svoju riječ???

AutorUrednik

Regres

(Autor: Ivan Pandžić, 05.07.2016.)   U državnom proračunu nema novca za regres zaposlenih, ali nisu niti sa sindikatima ispregovarali odgodu isplate, niti su donijeli zakon po kojim bi se novac za regres uskratio.

Porezni obveznici će skupo platiti nehaj i zaboravnost ove Vlade koja se raspala prije nego je obavila bilo kakav značajniji posao. U državnom proračunu nema novca za regres zaposlenih, ali nisu niti sa sindikatima ispregovarali odgodu isplate, niti su donijeli zakon po kojim bi se novac za regres uskratio. Sada će dobiti masovne tužbe, a državnom proračunu prijeti gubitak od 225 do 500 milijuna kuna.

Školski sindikat Preporod počeo je skupljati punomoći učitelja za tužbu zbog neisplate regresa za ovu godinu. Vilim Ribić iz Matice sindikata koji okuplja sindikate znanstvenih djelatnika nam je također povrdio da kreću u sudsku bitku. Ukupno pravo na regres ima oko 180.000 zaposlenih u javnoj službi – zdravstvu, školama, fakultetima, znanstvenim ustanovama….

Po 1250 kuna im je trebalo biti isplaćeno do kraja lipnja ove godine, a kako to nije učinjeno, kreću tužbe. Ukupno je samo osnovni iznos za javne službenike oko 225 milijuna kuna. Željko Stipić, čelnik sindikata Preporod, kaže da očekuje da će kasnije tužbe dići i državni službenici. Po Stipićevoj procjeni, zajedno s regresom za državne i javne službenike i sudskim troškovima, država će plaiti oko pola milijarde kuna.

Šest mjeseci upozoravaomo Vladu što će se dogoditi, ali bez rezultata. Nisu niti pokušali pregovarati. Sada idemo u tužbe koje će nažalost zbog neodgovornih političara opet platiti porezni obveznici. S troškovima suda, iznos koji će država na kraju platiti će biti i dvostruko veći od samog regresa i mogao bi doseći 500 milijuna kuna– kaže čelnik Preporoda Željko Stipić. Prošla Vlada je neisplatu regresa i božićnice javnim službama u 2014. i 2015. godini rješavala posebnim zakonom o uskrati isplate svake godine. Lanjski zakon je istekao. U prvih šest mjeseci ove godine je trebalo ili donijeti novi zakon ili ispregovarati odgodu.

Međutim, pregovori sa sindikatima koje je vodio Božo Petrov su završili fijaskom. Održano je tek par neuspjelih sastanaka, a tema regresa nije nit otvorena. Petrov nam se nije javio za komentar kada smo mu poslali poruku radi koje teme ga zovemo. Vilim Ribić iz Matice sindikata uz potvrdu tužbi svojih članova kaže da je vrh vlade bio neodgovoran i sada će dobiti tužbe. – Svi su sve znali, ali su se vodili devizom: kako ćemo, lako ćemo – kaže Ribić.

AutorUrednik

Regres ???

(24 sata, 06.07.2016.) Nakon sjednice Vlade u Banskim dvorima novinarima se obratio i potpredsjednik tehničke Vlade Božo Petrov vezano za regrese koji se ne isplaćuju, a za koje u državnom proračunu nema novca.

Počeli su pregovarati sa sindikatima, no nisu ispregovarali odgodu isplate ni donijeli zakon po kojem bi se novac za regres uskratio. Istaknuo je kako se zaposleni u državnim i javnim službama ne trebaju bojati za svoja prava. – Vlada zna svoje obveze.

Ova Vlada sigurno neće ostaviti bilo kakva dugovanja vezano za one obaveze koje moramo isplaćivati tijekom godine. Znam da se postavlja pitanje zbog čega nisu one bile planirane u proračunu. Nisu planirane iz razloga što su se trebali nastaviti pregovori sa sindikatima koji su trebali uključiti i regrese i božićnice i kolektivne ugovore koji dolaze pri kraju godine.

Mi ćemo nastaviti svoje razgovore u užem timu s predstavnicima sindikata. Jedna od tema su regresi, druga sve ovo nabrojano. Mislim da se ljudi koji su zaposleni u državnim i javnim službama bojati za svoja prava. Vlada Republike Hrvatske će svoj dio ispoštovati – rekao je Petrov

AutorUrednik

SPORTSKE IGRE

Poštovani,

obavještavamo vas kako rezultate i poredak s XIII. Sportskih igara SPUH-a, možete pogledati u izborniku XIII. Sportske igre SPUH-a, Rovinj 2016 (glavni izbornik lijevo)

AutorUrednik

Dulji radni vijek Vlada planira provesti ranim umirovljenjima

(24sata, 18. svibnja 2016.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika upozorio je u srijedu da preporuke Europske komisije, kojima se od Hrvatske traži da do kraja 2016. poduzme mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja, Vlada planira provesti tako što će stvoriti preduvjete za raniji odlazak u mirovinu državnih službenika.

“Danas objavljene preporuke Europske komisije, kojima se od Hrvatske traži, da do kraja 2016. godine poduzme mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja i ubrza prijelaz prema duljem radnom vijeku pomicanjem dobi za odlazak u mirovinu, Vlada planira, sukladno Nacionalnom programu reformi iz travnja ove godine, provesti tako što će stvoriti preduvjete za raniji odlazak u mirovinu državnih službenika”, priopćio je sindikat.

Na stranici 31. Nacionalnog programa reformi za 2016. može se pročitati da se “izmjenama Zakona o državnim službenicima planira izmijeniti odredba koja regulira prestanak službe po sili zakona na način da se prestanak radnog odnosa aktivira s datumom ostvarenja uvjeta za odlazak u mirovinu, a ne krajem godine u kojoj je zaposlenik ostvario uvjete”, ističe sindikat.

U programu se navodi i da “prirodni odljev zaposlenika u 2016. i 2017. prelazi 5000 osoba”, što znači da će Hrvatska, ako namjerava poštovati vlastite reformske mjere, postupiti suprotno preporukama Europske komisije i stvoriti zakonske pretpostavke za obvezno (po sili zakona) ranije umirovljenje više tisuća zaposlenika u državnoj službi, zaključuje sindikat.